Izložbom “Milica Babić Andrić – život i djelo” u nedjelju, 9. oktobra, kada se navršava 130 godina od rođenja nobelovca Ive Andrića, u Travniku počinje kulturna manifestacija Andrićevi dani 2022. Radi se o manifestaciji koju organizuje Zavičajni muzej u Travniku, a koja se osim u glavnoj zgradi ustanove održava i u Memorijalnom muzeju Rodna kuća Ive Andrića.
Fotografije iz života
Isti dan je i Dan otvorenih vrata Rodne kuće Ive Andrića, a 14. oktobra predviđeno je otvorenje izložbe skulptura, likovnih artefakata i printanih tekstova “Per partes” Petera Marolta iz Slovenije. U četvrtak, 3. novembra, u Zavičajnom muzeju je izložba skulptura, slika, art-videa familije Mićković (Florijan, Ivan, Josip i Vladimir), a u Ex Pontu, u Rodnoj kući Ive Andrića su Mostarske reminiscencije Ranke Mutevelić: Prva književna komuna, Ivo Andrić, Zuko Džumhur, Skender Kulenović…
Postavka izložbe koja otvara manifestaciju, nastale u produkciji Centra za kulturu Šamac, u fokus stavlja fotografije iz života Milice Babić Andrić, zajednički život Milice i Ive Andrića, kao i radove ove umjetnice na polju kostimografije u 30 godina dugoj karijeri. Ona je bila prvi školovani kostimograf bivše Jugoslavije i profesor na Akademiji primenjenih umetnosti i Pozorišnoj akademiji.
Milica Babić Andrić rođena je u Bosanskom Šamcu, u trgovačkoj porodici kao kćerka Stevana i Zorke Babić 2. septembra 1909. Budući da su joj roditelji bili imućni, omogućili su joj školovanje u Beču i Parizu. U Beču je završila slikarstvo, a u Parizu se školovala za kostimografa. Bila je zaposlena u Narodnom pozorištu Beograd, a sarađivala je i sa pozorištima u Banjaluci, Zagrebu, Ljubljani i Sarajevu. Znamenita Šamčanka javnosti je, ipak, ostala najviše upamćena kao supruga nobelovca Ive Andrića.
Opremila je oko 300 pozorišnih predstava, opera i baleta od 1931. do 1963. godine. Pionir i u domenu filmske kostimografije, kao i nekoliko prvih domaćih filmova: “Živjeće ovaj narod”, “Njih dvojica”, “Mis Ston”, “Gospođa ministarka” i druge. Za rad na polju kostimografije dobila je nekoliko značajnih priznanja.
– Ono što je najnovije u Zavičajnom muzeju je da smo ustanovili astronomsku radionicu. Pored radionice narodnog lončarstva, tkanja ćilima i veza, sada u Starom gradu imamo i ovu radionicu. Dobili smo kao donaciju tri teleskopa od Miralema Prijića. Predavanje “Lična karta sunca” imala je Adela Subašić Kopčić, predsjednica Astrološkog društva Orion iz Sarajeva. Nedavno smo imali i izložbu grafika Bernarda Ricea “Bosanski otisci”. Riječ je o britanskom umjetniku koji je jedan period života živio u Travniku, 20-ih godina prošlog stoljeća, te tada napravio drvoreze sa motivima iz Travnika i nekih drugih mjesta Bosne i Hercegovine. Kolekciju njegovih djela dobili smo 1999. godine posredstvom Alexandre Marinkov iz Londona, koja vodi njegovu zadužbinu. Imali smo i zanimljivo druženje u Muzeju sa 50 žena iz Banjaluke koje su nam predstavile banjalučku keru kao dio nematerijalne kulturne baštine. O banjalučkoj serdžadi, kojih ima svega 20-ak u svijetu, održao je predavanje dr. Haris Dervišević, priča nam Fatima Maslić, direktorica Zavičajnog muzeja Travnik.
Zavičajni muzej Travnik osnovan je 1950. godine. Fundus muzeja sadrži oko 80.000 eksponata.
Pored glavne zgrade, Muzej ima i dvije depandanse – Memorijalni muzej Rodna kuća Ive Andrića u kojem se nalazi postavka koja predstavlja život i djelo našeg nobelovca i Srednjovjekovna tvrđava – Stari grad (nacionalni spomenik BiH), koja je pod patronatom Muzeja i u kojoj se nalazi i manja muzejska postavka o historiji, etnologiji i prirodnoj baštini Travnika i okoline.
Jedna od četiri
Na ulazu u Muzej se nalazi manji botanički vrt s primjercima stećaka prenesenih sa arheoloških lokaliteta u okolini Travnika, kao i najveći eksponat, raritetan primjerak tehničke baštine, parni voz Ćiro, jedna od četiri ovakve lokomotive koje su sačuvane u svijetu.
Od ukupno 38 parnjača, koliko ih je proizvedeno u Tvornici lokomotiva u Beču, osim ove u Travniku, postoje još svega tri koje se ljubomorno čuvaju u tehničkom muzeju u Münchenu (Njemačka), muzeju u Ljubljani (Slovenija) i privatnom muzeju u Frojachu (Austrija).
