Iako iz Evropske unije ističu kako bi u Parlamentarnom odboru za pridruživanje svi trebali govoriti jednim glasom, on se u BiH ne može ni sastati.
Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje je zamišljen kao tijelo koje treba da olakša i ubrza evropski put BiH. Njega bi trebalo da čini po 13 parlamentaraca iz Bosne i Hercegovine i Evropske unije, tačnije, iz Parlamentarne skupštine BiH i Evropskog parlamenta. Zamišljeno je da se na sjednicama ovog odbora raspravlja o predloženim zakonskim rješenjima, te o eventualnim prepravkama predloženog, kako bi zakoni i odluke koje bude usvajao Parlament BiH bili usklađeni sa evropskom regulativom. Također, trebalo je i da se prati provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Iako je formiranje ovog odbora jedna od obaveza koju je BiH preuzela na sebe potpisujući SSP, domaći političari su uspjeli da, barem do sada, “uspješno” izbjegnu njeno ispunjavanje. Mada je planirano da se ovaj odbor sastaje dva puta godišnje, do sada je, i to još 2021. godine, održana samo konstituirajuća sjednica. Na njoj je, uz dosta muke, usvojen i Poslovnik o radu ovog odbora, kao osnovni akt koji definiše njegovo djelovanje.
Predstavnici iz RS-a su insistirali na entitetskom glasanju u Odboru, što su evropski parlamentarci, najblaže rečeno, smatrali nebuloznim. I da, učinjen je još jedan “izuzetan” korak. S obzirom na to da mandat članova Odbora traje koliko i mandat Parlamenta koji je imenovao članove, PSBiH je do sada u dva navrata imenovao dio članstva u ovom tijelu, u prošlom i u ovom sazivu. Evropski parlament je to učinio jednom, jer još nisu održani novi izbori za ovo tijelo EU. Posljednji su održani 2019, a naredni će biti 2024. godine.
Kako to kod nas inače biva, o donošenju Poslovnika se prvo raspravljalo nekoliko godina, kao i o formiranju svih ostalih tijela proisteklih iz SSP-a. Razlog su bili zahtjevi iz RS-a da se i u ovom odboru primjenjuje takozvano entitetsko glasanje, kao i u PSBiH. Takav prijedlog su evropski parlamentarci, najblaže kazano, smatrali nebuloznim. Naravno, oni su to pokušali na lijep način da objasne političarima iz RS-a, pa su kao ilustraciju koristili činjenicu da se EU sastoji od 28 (sada je to nakon BREXIT-a 27) zemalja članica, a da ni oni ne primjenjuju princip da svaka država posebno mora dati svoj glas i da mora imati svog predstavnika u Odboru. Međutim, političari iz RS-a su dugo bili nepopustljivi.
Na kraju je nađeno kompromisno rješenje da se odluke donose tako što za njih moraju glasati po dvije trećine, u tom trenutku, prisutnih članova delegacija PSBiH i EP-a. Međutim, za prijedlog preporuka koje donosi ovaj odbor, prije nego što uopće dođu na glasanje, mora postojati konsenzus među članovima Biroa ovog odbora. Biro Odbora čine predsjedavajući i njihovi zamjenici iz obje delegacije.
– Nema nikakvih informacija u vezi sa najavljenim
