KJKP Pokop je odgovorio na drugu molbu UDIK-a, u kojoj je traženo da se postavi spomen-ploča na granici pomoćnog terena stadiona Koševo i groblja Sveti Josip. Na tom lokalitetu nalazile su se neoznačene grobnice žrtava ekshumiranih sa lokaliteta Kazani, Gaj i Grm maline, a koji su bili pod kontrolom Mušana Topalovića Cace i njegove 10. brdske brigade. Reekshumacija 28 vreća, u kojima su se nalazili posmrtni ostaci najmanje 23 tijela, obavljena je 1998.
Iz Pokopa su uputili zahvalu UDIK-u što “odaje dužnu počast žrtvama”, te ih uputili na pribavljanje dozvola od nadležnih organa – Grada, Ministarstva za boračka pitanja KS-a, Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajeva, kao i drugih organa”.
Zatražili su da im se dostave prikupljene dozvole, sa prijedlogom idejnog rješenja, kako bi “u saradnji pomogli u realizaciji projekta koji je za svaku pohvalu”. Edvin Kanka Ćudić, koordinator UDIK-a, ističe da spomenik ne podiže UDIK niti bi to trebao biti projekat civilnog društva.
– UDIK inicira ideju i stavlja na raspolaganje znanje i iskustvo, a Pokop bi trebao da pribavlja dokumentaciju. Mi smo ukazali na problem koji se i njih tiče. Svjesni su da UDIK neće dobiti navedene dozvole, jer garnitura ljudi koja treba dati dozvole je postavila nakaradnu spomen-ploču na Kazanima. A neke od ovih institucija ne rade sa strankama, već samo sa općinama. To bi značilo da UDIK mora pisati općini, a onda da se općina njima obraća. Cilj je zamoriti UDIK i da se na tome priča završi. Na kraju bi ispalo da mi nismo imali dovoljno želje, a oni su bili i previše susretljivi, ističe Ćudić.
