Republika Hrvatska je prvog dana Nove godine zvanično postala 27. članica Schengen prostora i 20. država članica EU koja je ušla u eurozonu. Na graničnim prelazima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske zabilježene su veće gužve i čekanja u prosjeku od 30 minuta, pa i do nekoliko sati. Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, ističe da je evidentno da se i BiH pomalo približava EU, te da bi uskoro na snagu trebala da stupi digitalizacija našeg carinskog poslovanja.
Ozbiljniji razgovori
– To će, naravno, doprinijeti smanjenju gužve. Sigurno je da je ulazak u Schengen i za nas bolji, jer ćemo barem jednu granicu preskočiti, mada mislim da političari BiH trebaju ozbiljnije razgovarati sa političarima iz Hrvatske i pokušati dogovoriti smanjenje gužvi na graničnim prelazima. Smatramo da su gužve, pogotovo za kamione, neopravdane, upozorava Trivić.
Mišljenja je da ne bi trebalo i da nema razloga da ulazak u Schengen napravi problem, jer su pravila ista kao i ranije. Napominje da su u prethodnom periodu imali problema sa nedostatkom inspektora sa hrvatske strane zbog prijema nekih roba i to je usporavalo transport i pravilo gužve.
Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika RS-a, upozorava da se već godinama suočavaju sa problemom velikih gužvi na granicama, prvenstveno, kako tvrdi, “zbog loše organizacije i nerada Uprave za indirektno oporezivanje BiH”.
– Hrvatska je ušla u Schengen i već smo u utorak imali ogromne gužve na graničnim prelazima. Imamo informaciju da se na Gradišci čeka osam sati. Naravno, znalo se da će doći do takve situacije, jer su detaljni pregledi u toku. To će prouzrokovati velika čekanja, velike probleme prevoznicima i građanima, upozorava Grbić i dodaje da bi otvaranje većeg broja graničnih prelaza sigurno smanjilo gužve.
Iz VTKBiH ranije su istakli da je za očekivati da će bh. državljani biti suočeni sa strožijim mjerama.
Rigorozne kazne
Iz susjedne zemlje su stigle poruke kako se za građane BiH ništa ne mijenja, jer se sistemska provjera vrši već od 2017. Prema važećim pravilima, građani iz zemalja izvan EU u Hrvatsku zračnim putem mogu unijeti, između ostalog, 200 cigareta, a cestovnim ili željezničkim prijevozom 40. Uopće nije dopušteno unijeti meso i mlijeko te proizvode od mesa i mlijeka, čak ni u ličnom prtljagu. Putnik/ca može unijeti 20 kilograma svježe, sušene, kuhane, osoljene ili dimljene ribe, kozica, rakova i dagnji. Svježeg voća i povrća, osim krompira, može se unijeti do pet kilograma. Kazne za nepoštivanje propisa mogu iznositi i više od 13.000 eura.
Kada se radi o ETIAS sistemu, njegova primjena prolongirana je za kraj godine. Kada stupi na snagu, građani/ke Bosne i Hercegovine morat će podnijeti zahtjev za odobrenje putovanja. Naknada za izdavanje potvrde koštat će sedam eura, a potvrda će vrijediti tri godine.
