Jučer je održana konferencija Dijalozi o pokretačima reformi ekonomije brige i njege, te su predstavljeni rezultati UN Women BiH “Polazne studije o ekonomiji brige i njege” provedene u partnerstvu sa Ekonomskim institutom Sarajevo, uz podršku Švedske. Prema rezultatima studije, Bosna i Hercegovina ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti žena u regiji, dok većina žena pruža brigu djeci i starijim članovima porodice, osobama sa invaliditetom, te obavlja neplaćene kućanske poslove.
Neplaćeni rad
Događaj je održan u sklopu globalne inicijative “Generacija za ravnopravnost” i rada Akcione koalicije o ekonomskoj pravdi i pravima. Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH, naglasila je da studija pruža podatke za razvoj daljnjih politika.
– Studija pruža značajne podatke za izradu novih politika koje će omogućiti gotovo polovini stanovništva koju čine žene da se aktivnije uključe u ekonomske tokove. Žene izdvajaju jako mnogo vremena na neplaćeni rad, odnosno obaveze u domaćinstvu i brizi o članovima porodice, poručila je Macdonaldova.
Potrebna su programska rješenja i sistemi podrške koji su zasnovani na ljudskim pravima, rodno su odgovorni, inkluzivni i osjetljivi, rekla je Macdonald
Objasnila je da zaposlenost žena u BiH iznosi oko 37 posto, dok je stopa zaposlenosti muškaraca 53 posto.
– Samo 33 posto žena u BiH je aktivno na tržištu rada, naspram 52 posto muškaraca. Podaci govore da 85 posto žena kuha barem jednom dnevno. Mnoge žene kao glavni razlog za nedostatak vremena i aktivnosti na tržištu rada navode obaveze u domaćinstvu, brigu za djecu, za osobe sa invaliditetom, za starije osobe. To je nešto što treba mijenjati u korist žena, kroz efikasne sisteme kakvi postoje u drugim zemljama gdje se omogućavaju dobre usluge čuvanja djece u vrtićima, poticaj za žene da se uključe na tržište rada i brige za starije osobe, objasnila je rezidentna koordinatorica UN-a u BiH.
Dodala je da sektor brige i njege nudi prilike za privredni rast, jer je u BiH u tom sektoru oko 120 hiljada radnih mjesta, odnosno 15 posto ukupno zaposlenih. Većinu čine upravo žene. Jo-Anne Bishop, v. d. predstavnica UN Women u BiH, poručila je da rad u oblasti brige i njege održava život, jedan je od najbrže rastućih privrednih sektora.
– Iako potiče zapošljavanje i ekonomski razvoj, i dalje ostaje sistemski potcijenjen, istakla je.
Izrazila je nadu da će studija pomoći da se prepozna ekonomska i društvena vrijednost rada u brizi i njezi, da se smanji neformalno pružanje brige i pomoći, da se preraspodijele uloge i odgovornosti između muškaraca i žena, te da plaćeni rad u njezi bude odgovarajući.
– Da bismo postigli promjene, neophodno je raditi na rodnim normama kao glavnom pokretaču u nejednakoj raspodjeli poslova brige i njege u domaćinstvima, rekla je Bishopova.
Kada bi neplaćena njega bila plaćena minimalno, ovi radnici/e bi svjetskoj ekonomiji doprinijeli 11 biliona dolara godišnje, istakla je Bishopova
Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike, poručio je da je Ministarstvo već pokrenulo sistemske aktivnosti, a preporuke iz studije se uglavnom poklapaju sa planiranim mjerama.
– Neophodni su nam podaci, socijalne karte, registri o kojima se već dugo govori, kako bismo na najadekvatniji način targetirali naše mjere i sredstva, poručio je Delić.
Postojanje stereotipa
Prof. dr. Maja Arslanagić-Kalajdžić, jedna od autorica studije, objasnila je da u BiH, u prosjeku, žena provodi 6,5 sati dnevno u aktivnostima brige, dok muškarci 3,5 sata. Dodala je da je istraživanje pokazalo da žene “nose” kućne poslove, te da u ovoj oblasti još postoje stereotipi o rodnim ulogama.
