Kalendarsko ljeto počinje iduće sedmice, ali neobično puno kišnih dana uz prilično niske temperature nije nešto na što smo navikli u ovo doba godine. Iako je količina padavina u ovoj godini daleko iznad prosjeka, ona nije rekordna, pokazuju nam to službeni podaci.
Globalno zatopljenje
”Kada se analiziraju podaci, možemo konstatovati da poplave u Bosni i Hercegovini nisu nikakva novina. One su se dešavale i prije stotinu godina, a podaci pokazuju da su, na primjer, najveće poplave bile 1925. godine. Tada nije bilo govora ni o kakvim globalnim klimatskim promjenama, pa su se dešavale veoma intenzivne poplave”, ističe Muriz Spahić iz Udruženja geografa BiH.
Tek početkom treće dekade juna možemo očekivati mirnije vrijeme, najavio je bh. meteorolog Nedim Sladić u novoj prognozi za juni
U kojoj su mjeri najnovije poplave, kao i ekstremno visoke temperature koje smo bilježili proteklih godina, posljedica klimatskih promjena, pitanje je koje zabrinjava sve veći broj ljudi, naročito onih koji su direktno ugroženi.
”Klimatske promjene na globalnom nivou donose netipične vremenske uslove širom svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Ono što se dešava na globalnoj razini jeste porast temperature zraka, što posljedično dovodi do ekstremnijih vremenskih prilika, ali i sve češće elementarne nepogode. Kada pogledamo koju godinu unazad, skoro svakog juna smo u Sarajevu imali rekordno visoke temperature. Međutim, ne možemo sve svesti na globalne klimatske promjene. Na osnovu podataka službenih mjerenja da se zaključiti da smo imali i gorih i ekstremnijih temperatura kada je u pitanju ovaj dio godine. Stoga, možemo zaključiti da su ovi vremenski uslovi umjereni. Ova količina padavina koja se trenutno dešava, dešavala se i prije, bilo je i prije mnogo većih i intenzivnijih kiša”, kazao je Bakir Krajinović, meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Oba naša sagovornika saglasna su u tome da najveću odgovornost za poplave snose svi oni koji se ne brinu o začepljenim vodotocima, cestama punim smeća, ilegalnoj sječi šuma i svemu ostalom što posljedično dovodi do stvaranja vodenih bujica.
Naša krivica
”Mi imamo naviku da klimatske promjene koristimo kao izgovor za svu našu neodgovornost kada su u pitanju preventivne radnje na zaštiti od poplava”, konstatovao je Spahić, dok je Krajinović istakao da nismo naučili lekcije iz prošlosti iako se poslije 2014. počelo raditi na tome, nažalost, ne dovoljno, a što nam pokazuju slike koje dolaze iz sjeveroistočne BiH u proteklih nekoliko dana.
Da ćemo na tople ljetne dane morati još čekati, pokazuju podaci nadležnih agencija koje u narednom periodu prognoziraju vanredno hidrološko stanje, posebno na slivnom području: Bosne, Une i Sane, te rijeke Vrbas. Očekuje se dostizanje nivoa vodostaja na hidrološkim stanicama pri kojima može doći do izlijevanja iz korita, odnosno plavljenja područja uz vodotoke. S druge strane, AccuWeathere je objavio kako će ljeto brzo početi ne samo kalendarski širom srednje i sjeverne Evrope, dok bi se u jugoistočnim područjima taj prelaz mogao sporije odvijati.
Prema karti AccuWeathera, visok rizik od oluja i grmljavinskog nevremena vrijedi za gotovo čitavu BiH, srednju, sjeverozapadnu i istočnu Hrvatsku, te zapadnu Srbiju. Kad su u pitanju temperature, one će biti blizu ili malo iznad istorijskog prosjeka u cijeloj regiji tokom juna, jula i avgusta.
