Mediji u Bosni i Hercegovini nemaju adekvatno razvijene interne mehanizme zaštite zaposlenika. Veliki broj medija nema pravilnik niti bilo koji drugi pravni akt kojim bi bilo regulisano ovo pitanje. Istovremeno, veliki broj novinara nije dovoljno upućen u interne dokumente, odnosno ne zna da li uopće postoji interni akt u vezi sa njihovom zaštitom i podrškom u slučajevima kada im se krše prava i ugrožava sigurnost.
Rezultati istraživanja
Istraživanje je provedeno putem online ankete u kojoj je sudjelovalo 116 novinara/ki i drugih medijskih profesionalaca, te urednici, direktori i vlasnici iz 61 medija
Ovo su pokazali rezultati istraživanja pod nazivom “Interni kapaciteti i potrebe medija u oblasti zaštite i sigurnosti novinara i novinarki u Bosni i Hercegovini”, koje su proveli u Udruženju BH novinari krajem 2022. i početkom 2023. godine, a prezentirani su u petak na pres-konferenciji u Sarajevu.
– Ovo je sveobuhvatna analiza o tome kako možemo pomoći medijskim kućama, urednicima, vlasnicima medija, direktorima, da kreiraju protokole i procedure koji će učiniti zaštitu novinara i novinarki efikasnijom i koji će zapravo pokazati da prva pomoć novinarima i novinarkama dolazi od njihovih kolega u redakcijama, kazala je generalna tajnica Udruženja Borka Rudić.
Dodala je kako su imali puno poziva, gdje su novinari i novinarke ukazivali ne samo na prijetnje online i one upućene od političara već i na fizičke napade, govor mržnje, kršenje radnih prava, diskriminaciju unutar medijskih kuća, mobing, kao i na oblike povezane sa radnosocijalnim položajem novinara i novinarki.
Stoga je cilj BH novinara izrada protokola o zaštiti novinara i novinarki. U ovom trenutku očekuju podršku od desetak medijskih kuća u BiH, odnosno da će njihovi novinari dobiti podršku svoje redakcije da mnogo lakše obavljaju i teže novinarske zadatke.
Autorica istraživanja Zarfa Hrnjić-Kuduzović, profesorica Filozofskog fakulteta u Tuzli, ističe da su mediji zainteresovani za donošenje internih protokola u zaštiti novinara i novinarki.
– Samo u 20 posto njih postoje ovakvi interni akti koji se bave pitanjem zaštite i sigurnosti novinara i novinarki. U istraživanju smo ustanovili da kod tri četvrtine anketiranih postoji zainteresiranost novinara i novinarki, direktora i vlasnika medija za ove interne akte koji bi im veoma koristili, naglasila je prof. dr. Hrnjić-Kuduzović.
Trening o sigurnosti
Dodala je kako su anketirani novinari i novinarke također zainteresirani za organizovanje edukacionih treninga o ovoj temi.
Istraživanje je provedeno putem online ankete u kojoj je sudjelovalo 116 novinara/ki i drugih medijskih profesionalaca, te urednici, direktori i vlasnici iz 61 medija. Također, provedeno je deset dubinskih intervjua sa novinarkama.
