Prije kraja godine moramo izmijeniti Izborni zakon Bosne i Hercegovine ili u narednih šest mjeseci ćemo pokušati doći do dogovora o izmjenama izbornog zakonodavstva, mantre su koje stranački lideri zadnjih nekoliko godina ponavljaju. Iako su izbori i izborni procesi prvi od 14 ključnih prioriteta koje naša zemlja treba da ispuni na putu ka Evropskoj uniji, pomaka nema. Tek je formiran tročlani tim u kojem su po jedan predstavnik SDP-a, HDZ-a i SNSD-a. Upravo bi oni u narednih šest mjeseci trebali pripremiti Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH.
Težak zadatak
– Ovaj proces ne počinje s nama i u raznim oblicima traje već dulje vrijeme, gdje su bili uključeni brojni politički akteri, što podrazumijeva određeno naslijeđe kojega trebamo biti svjesni. Kada tome dodate dosadašnja iskustva, prema kojima je pokušaj dogovora o izbornoj reformi često svjesno kompromitiran u javnosti, stvarajući negativno ozračje zbog potrebe određenog političkog trenutka i nečijeg stranačkog interesa, posebno u Sarajevu, onda je jasno da to nije lagan zadatak. Unatoč tome, vjerujem kako postoji politička zrelost stranaka u vlasti, koje razumiju da bi postizanje dogovora imalo trajni, stabilizirajući učinak na političke odnose, kazala je ranije za naš list članica tima Darijana Filipović, državna zastupnica iz HDZ-a BiH.
Smanjenje izborne krađe nije tehničko pitanje, ono je suštinsko. Imamo situaciju u BiH da se izbori ne održavaju, nego se izbori kradu, kaže Dizdar
Član tima i federalni ministar Nerin Dizdar (SDPBiH) ističe da su zbog situacije u državi, odnosno aktivnog negiranja državnog Ustava i Općeg okvirnog sporazuma za mir, sve druge aktivnosti, pa čak i one koje su važne poput izmjena Izbornog zakona, pale u drugi plan.
– Što se tiče trojke i SDP-a, mi smo vrlo jasno postavili javno naše principe i ciljeve od kojih nikako ne odustajemo. I to nisu nikakvi principi i ciljevi koji su na bilo koji način poseban specijalni interes SDP-a, u smislu da mi izmjene Izbornog zakona gledamo na način koji će pogodovati bilo kojoj političkoj opciji, pa ni nama. Ono na čemu mi insistiramo su evropske vrijednosti. Dakle, insistiramo na provedbi presuda Evropskog suda za ljudska prava, što je uslov za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, koje se tiču Izbornog zakona. I naravno, ruku pod ruku s tim, zaštita integriteta izbornog procesa. Za nas su to neka dva početna cilja i principa s kojim mi ulazimo u proces izmjena Izbornog zakona. Naravno da drugi politički akteri imaju neke svoje ciljeve, ali o tome ćemo kad budemo sjedili nakon što se obustave neustavne aktivnosti, naglašava za Oslobođenje Dizdar.
Kada su rokovi u pitanju, Dizdar ističe da se hipotetski mogu za jedan dan dogovoriti sva rješenja ako postoji iskrena volja svih.
– Ali, svjesni smo naravno i vi i ja da je ovo BiH, da ništa nije jednostavno i da je, maltene, iluzorno očekivati u nekom kratkom roku iznalaženje rješenja, posebno zbog toga što će izmjene Izbornog zakona sigurno značiti izmjene Ustava BiH, a što podrazumijeva podršku dvije trećine zastupnika u oba doma državnog Parlamenta, kaže Dizdar.
Ipak, on vjeruje da se može pronaći podrška od dvije trećine.
Državni poslanik Šemsudin Mehmedović (SDA) smatra da će u pogledu predlaganja rješenja o izmjenama izbornog zakonodavstva morati postojati neki medijator od OHR-a ili nekih krugova međunarodne zajednice.
– Moguće je da parlamentarna većina pukne ukoliko budu ovako suprotstavljeni dijametralno politički stavovi. Naravno, oni koji pozitivno gledaju stvari, oni produžavaju rokove kada će se desiti da uđe u parlamentarnu proceduru izmjena izbornog zakonodavstva i stalno pomjeraju te rokove. Međutim, bojim se da daljim produbljivanjem krize i unutar same trojke može doći do potpunog odgađanja tog vrlo važnog pitanja, a što nam kao državi ne ide u prilog, s obzirom na nametnuto rješenje od visokog predstavnika koje, ukoliko se ne dogovorimo unutar BiH, ostaje na snazi. Sve su prilike da se nećemo moći dogovoriti, kaže Mehmedović.
Različita tumačenja
Analitičari su mišljenja da o izmjenama Izbornog zakona treba biti postignut širok konsenzus, a ne da se ovako važno pitanje svede na dogovor lidera tri stranke.
– Ono što smo do sada zapravo vidjeli, osim tog rekla bih lažnog optimizma vezanog za izbornu reformu, jeste da je ona zapravo dobila obrise samo na sastanku tri lidera, tri političke partije, SNSD-a, HDZ-a i SDP-a. Tako da su temelji na kojima se opet kreće u izbornu reformu pogrešno postavljeni, jer ona mora uključiti jedan širok spektar aktera koji će učestvovati u reformi. Ona se ne smije svoditi na formiranje neke radne komisije i biti ograničena na političke lidere, odnosno dogovor nekoliko partijskih lidera. Tako da sadašnje stanje, kada napravimo poređenje između onog što je slavodobitno najavljeno i onoga što imamo nakon protoka određenog vremena, maslim da smo u minusu, kaže politička analitičarka Tanja Topić.
Temelji na kojima se opet kreće u izbornu reformu pogrešno su postavljeni, jer ona mora uključiti jedan širok spektar aktera, a ne samo tri lidera, smatra Topićka
Topić dodaje i to da je potpuno besmisleno ići u izborni proces a da se ne završi ovo što zovemo tehničkim izmjenama ili tehničkim poboljšanjima izbornog procesa.
Predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom Vehid Šehić podvlači da, kad bi postojala politička odgovornost i prema 14 prioriteta koje je postavio Bruxelles pred BiH, prema Evropskom sudu za ljudska prava, kao i prema građanima biračima, dogovor bi bio postignut. Naglašava da bi trebalo formirati interresornu radnu grupu, jer Izborni zakon se ne tiče samo onih koji trenutno imaju parlamentarnu većinu.
– Oni trebaju u prvom redu da zaštite interese građana birača, da se izmjene Izbornog zakona naprave tako da se apsolutno poštuje njihova izborna volja, kakva god ona bila. Da se implementiraju odluke kako bismo ukinuli diskriminatorske odredbe u Izbornom zakonu, što opet podrazumijeva da se mora u jednom dijelu mijenjati i Ustav BiH. S druge strane, treba uvesti nove tehnologije. Mi smo se uvijek zalagali za uvođenje skenera i biometrijske identifikacije birača, kako bi se spriječilo masovno kršenje Izbornog zakona. Da li će oni to uraditi ili ne, ja to ne znam. Ali, iskustvo nas uči da, čim su neke stranke formirale neke svoje radne grupe – uzet ću za primjer mostarski sporazum, gdje se radi daleko od očiju javnosti, mi ne znamo šta je u njemu, jer svako na svoj način interpretira odredbe tog sporazuma. Bojim se i ovdje da će oni možda doći do sporazuma, a onda će ga interpretirati svako na svoj način, upozorava Šehić.
Dizdar naglašava da “neće grupa od tri čovjeka odlučivati o nekoj konačnoj formi ili prijedlogu Izbornog zakona” i dodaje će kao trojka uključiti eksperte iz ustavnog prava i druge pravne eksperte koji će pomoći u predlaganju i iznalaženju najkvalitetnijih rješenja za BiH.
Da li je moguće doći do rješenja kad je u pitanju izborna reforma u ambijentu kakav imamo? Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović cijeni da je to pitanje za milion dolara, jer s političarima nikada nije jasno šta se sve može dogovoriti.
– Želim da istaknem da bi trebalo metodološki izbjeći zamku u koju smo upali za vrijeme neumskih pregovora. Dakle, potpuno je potrebno odvojiti krupna politička pitanja kojim se želi kroz Izborni zakon ostvariti određene političke preferencije, a sa druge strane usmjeriti se na isključivo ono što bismo mogli nazvati paket integriteta ili tehničke izmjene izbornog zakonodavstva, koje prije svega podrazumijevaju digitalizaciju izbornog procesa. Ako sada krenemo, možemo stići, ali bogami ako se upetljamo u političke rasprave i rješavanje krupnih političkih pitanja, nisam siguran da možemo stići za lokalne izbore, kaže Arnautović.
Očuvanje prava
Iz Misije OSCE-a u BiH kažu da su razočarani zbog nedostatka napretka u pogledu ključnih izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, bez obzira na godine pregovora i brojne runde razgovora.
– Istraživanje javnog mnjenja koje je provela Misija o tome kako građani percipiraju izbore u BiH, objavljeno prošle godine, otkrilo je da 60 posto ispitanika smatra da je ključno izmijeniti Izborni zakon u svrhu poboljšanja integriteta, transparentnosti i pravičnosti izbora u BiH. Jasno je šta građani BiH očekuju od svojih izabranih lidera, pa ipak odgovorne vlasti se i dalje ne bave konkretno izbornom reformom, te i dalje svjedočimo zanemarivanju tako važne odgovornosti u demokratskom društvu, naglašavaju iz Misije.
Kad bi postojala politička odgovornost prema 14 prioriteta Bruxellesa, prema Evropskom sudu za ljudska prava i prema građanima, dogovor bi bio postignut, govori Šehić
Dodaju da već duže vrijeme zagovaraju inkluzivnu, sveobuhvatnu i transparentnu reviziju izbornog zakonodavstva za BiH, prvenstveno i ponajviše da bi se unaprijedio integritet izbora, te očuvala i osigurala demokratska prava građana.
– Izborno zakonodavstvo u BiH je potrebno revidirati i omogućiti provedbu preporuka koje su dali OSCE-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), Venecijanska komisija i Grupa država Vijeća Evrope protiv korupcije (GRECO). Prethodni pokušaji postizanja dogovora o neophodnim amandmanima su bili neuspješni uglavnom zbog toga što ključni politički akteri nisu postigli sporazum o provedbi odluka Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. Istovremeno je postignut dobar stepen konsenzusa o tehničkim pitanjima s ciljem unapređenja integriteta izbora. Stoga bi bilo preporučljivo razdvojiti ta dva pitanja te se, kao prvi korak, fokusirati na tehničke izmjene, koje bi u značajnoj mjeri unaprijedile pravičnost i transparentnost izbora. Misija OSCE-a u BiH kontinuirano ulaže napore s ciljem pružanja podrške reformskom procesu, u skladu s preporukama ODIHR-a. Pozivamo političke aktere da se odmah angažuju na inkluzivnom i transparentnom procesu izborne reforme na konstruktivan način. Njihov prioritet treba biti da pokrenu ovu državu naprijed u korist svih građana, poručili su iz Misije OSCE-a u BiH.
