Odnosi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske zadnjih godina bili su sve manje dobrosusjedski. Dug je spisak problema koji opterećuju veze na relaciji Sarajevo – Zagreb: neutvrđena međudržavna granica, pitanje vodotoka na sjeveru BiH, odlaganje otpada na teritoriju Trgovske gore, pitanje imovine BiH u Hrvatskoj, gradnja aerodroma u Trebinju, različito viđenje ratnih dešavanja, ali i mnoga druga politička pitanja.
Godine stagnacije
Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina potpisale su 1999. Ugovor o državnoj granici koji države stranke tog ugovora nisu ratificirale, no koji se od dana potpisa privremeno primjenjuje. To je bio prvi ugovor o granici između država nastalih po raspadu bivše Jugoslavije i rješavao je pitanja i morskih i kopnenih granica.
”Nažalost, već godinama nema nikakvog napretka što se tiče granica. Franjo Tuđman i Alija Izetbegović su sklopili izvrstan sporazum o granici koji je bio tipičan evropski sporazum. Rješavao je pitanja i morskih i kopnenih granica, te je BiH rješavao pitanje slobodne zone u Luci Ploče i koridora od Ploča do Metkovića. Hrvatska je zauzvrat dobila kopneni koridor koji spaja Dubrovnik sa ostalim dijelom Hrvatske i to je bio sporazum koji je čak i iznad standarda Evropske unije. Nažalost, nakon odlaska Tuđmana i Izetbegovića, činjeno je sve da do implementacije tog dogovora nikada ne dođe. I nikada nije ni došlo, što je velika greška. Da je proveden taj dogovor, nikada ne bi došlo do gradnje Pelješkog mosta. Drugi problemi na granicama nisu toliko relevantni”, kazao je Davor Gjenero, politički analitičar iz Hrvatske.
Trgovinska razmjena između BiH i Hrvatske u 2022. iznosila je četiri milijarde eura, a u ovoj godini bit će još i veća
Stanovnici 13 općina u slivu rijeke Une, njih više od 250.000, uznemireni su zbog planova za izgradnju odlagališta za radioaktivni otpad na Trgovskoj gori u Hrvatskoj. Prema Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada Hrvatske usvojila krajem 2018. godine, Trgovska gora i kasarna Čerkezovac odabrani su kao lokacija dugoročnog skladišta za taj otpad.
Ondje bi se skladištili nisko i srednje radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško u Sloveniji, kao i radioaktivni otpad nastao u Hrvatskoj. Bh. vlasti protive se uspostavi centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jer smatraju da bi mogao ugroziti živote i zdravlje ljudi u slivu rijeke Une. Bosna i Hercegovina neće odustati od sprečavanja Hrvatske u namjeri da radioaktivni otpad odlaže na Trgovskoj gori, izjavljivali su u više navrata političari iz oba entiteta. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac je o ovom problemu razgovarao i sa predstavnicima Vlade Slovenije i tvrdi da je i njihov stav da Trgovska gora nije adekvatna lokacija za skladištenje nuklearnog otpada.
”Mi već sada imamo situaciju da neki od članova ekspertskog tima BiH javno ovu krizu nazivaju pravim imenom, a to je napad nekonvencionalnim oružjem na BiH. Ovo je slučaj koji prelazi granice i BiH i Balkana. Teško da mi ovo možemo sami riješiti, zbog toga je važno da insistiramo kod svih međunarodnih predstavnika da se aktivno uključe u rješavanje ovog problema. Nama ne treba tapšanje po ramenu, ne trebaju nam šuplja obećanja, trebaju nam konkretna djelovanja i uključivanje Evropske unije. U pitanju su životi više od 250.000 ljudi na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine”, ističe Mario Crnković, ekološki aktivista.
Politički analitičar Žarko Papić ističe da se hrvatsko liderstvo miješa u unutrašnje poslove BiH, te da još ima neku vrstu imperijalnih pretenzija.
”Suština problema je što HDZ, uz ostale radikalne desno orijentisane hrvatske partije koristi tzv. bosansko pitanje za unutrašnju poziciju i osiguravanje sopstvene vlasti. To je kod Andreja Plenkovića nešto slabije, a kod Zorana Milanovića skoro rasistički. Bez stvarne demokratizacije u Hrvatskoj, teško je očekivati potpunu normalizaciju odnosa između ove dvije zemlje. Također, bh. odnos prema Hrvatskoj reflektuje naše unutrašnje probleme. Kada nam se ne dopada politika HDZ-a u BiH, mi tu odmah pripišemo odgovornost Zagrebu. Oduzima se politička autentičnost nacije Hrvata u BiH, čime se oni de facto guraju pod krilo Zagreba”, govori Papić.
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović jučer je boravio u posjeti Hrvatskoj, gdje se sastao s najvišim zvaničnicima susjedne države. Razgovarali su o unapređenju međusobnih odnosa između BiH i Hrvatske, a posebno o jačanju bilateralne saradnje između dvije države. Međutim, ovu posjetu obilježio je skandal u kojem je veleposlanik BiH u Hrvatskoj Aleksandar Vranješ optužio Bećirovića da insistira na njegovom nedolasku na sastanak, jer dolazi iz “kvote Srba”. Na takve informacije reagirao je Bećirovićev kabinet koji je demantirao Vranješeve navode.
Nakon sastanka Milanović je rekao da je interes Hrvatske da Bosna i Hercegovina bude prostor stabilnosti i članica Evropske unije u razumnom roku, te je istakao da je biranje Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH problem, perverzija i travestija.
”Kao da joj nekakva opasnost prijeti iz Hrvatske. Ne prijeti joj. Što se mene tiče, nije joj nikada ni prijetila”, kazao je Milanović.
Dotakao se i Milorada Dodika, predsjednika RS-a, kojeg je nazvao njegovim sagovornikom, “jer je legitiman predstavnik Srba”, te da ga ne vidi kao prijetnju.
Problem su političari
Prema mišljenju struke, odlaganje nuklearnog otpada na granici sa BiH predstavlja opasnost za narednih 300 godina
Govoreći o mogućnosti ratifikovanja sporazuma o granici između Hrvatske i BiH, Milanović je rekao da je poznato da se on zalagao za to 2012. godine.
”Zalagao sam se da se taj ugovor ratificira u Sarajevu i Zagrebu. Ali, tadašnja opozicija je nasrtala na mene i optuživala me da želim da se potpiše sporazum koji je na štetu Hrvatske, kao da ga je u ime Hrvatske potpisao Džingis Kan, a ne Franjo Tuđman. Taj sporazum ima određenih nejasnoća s povijesno-pravnog stajališta, ali određenih, manjih. Mislio sam da je to ok, nije prošlo”, kazao je Milanović.
Bećirović se jučer također susreo i sa premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem.
O samom odnosu između ove dvije zemlje porazgovarali smo i sa Sarajlijama.
”Nikada nisam imao negativno iskustvo. Vjerujem da među ljudima ima dovoljno prostora za ljubav, suradnju i poštovanje, a na nekim višim pozicijama, iz svojih interesa rade razne predstave za javnost”, izjavio je Nermin Bošnjak, a sličnog stava su i njegovi sugrađani.
”Kada je narod u pitanju, nema nekih problema, to političari stvaraju. Odete na more, budete kod ljudi, oni su ljubazni i gostoprimljivi. Ovo što političari zakuhavaju, to je nešto drugo, a kod naroda mislim da nema nikakvih problema”, izjavio je Goran Marković.
”Šta god bih rekla, ne bih rekla ispravno. Mislim da se obični ljudi fino slažu, ali političari ne valjaju”, izjavila je Mubera Muhasinović.
