Iako je za 24 godine broj vojnika smanjen 14 puta: KFOR čuva mir na Kosovu

4 min. čitanja

KFOR misija NATO-a na samoproglaŔenom Kosovu, koja od juna 1999. godine djeluje u okviru mandata Ujedinjenih nacija na osnovu rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti, i dalje je najvažniji garant bezbjednosti na tom prostoru.

Dobrovoljci

KFOR-ov mandat je sprečavanje obnavljanja neprijateljstava, a jedna od obaveza je, kako je navedeno na stranici NATO-a u Bruxellesu, spriječiti da Vojska Srbije krene prema samoproglaŔenom Kosovu.

Međutim, i u misiji KFOR-a i u Bruxellesu kažu da je situacija proteklih godina znatno poboljÅ”ana i da se aktivnosti ove NATO misije posljednjih nekoliko godina fokusiraju na zaÅ”titu manjinskih zajednica i očuvanje kulturno-istorijske baÅ”tine. Tu se uglavnom misli na manastire i crkve Srpske pravoslavne crkve, od kojih su neke izgrađene prije gotovo hiljadu godina. Jedan od prvih zadataka KFOR-a nakon zavrÅ”etka rata Jugoslavije s NATO-om bilo je razoružanje ā€œOslobodilačke vojske Kosovaā€ i stvaranje oružanih snaga koje i dalje nemaju karakter klasične vojske. KFOR je u početku mandata na terenu imao 50.000 dobro naoružanih vojnika, a sada je taj broj sveden na 3.700 pripadnika, koji dolaze iz 27 zemalja članica i partnera.

U stvaranju i održavanju stabilnog, demokratskog, multietničkog i mirnog okruženja KFOR sarađuje i svoje aktivnosti koordiniÅ”e sa UN-om i EU

U stvaranju i održavanju stabilnog, demokratskog, multietničkog i mirnog okruženja na Kosovu KFOR sarađuje i svoje aktivnosti koordiniÅ”e sa UN-om i EU, kao i ostalim međunarodnim akterima.

Å to se tiče zaÅ”tite srpske populacije na Kosovu, u NATO-u kažu da se većina aktivnosti, osim na zaÅ”titu vjerskih i kulturnih objekata, odnosi na patroliranje u blizini enklava u kojima žive manjine, postavljanje kontrolnih punktova, organizovanje zaÅ”titne pratnje u slučaju potrebe, ali i donacije hrane, odjeće i Å”kolske opreme.

ā€NATO je nadgledao uspostavljanje i obuku multietničkih, profesionalnih kosovskih snaga bezbjednosti koje su pod civilnom kontrolom. To su snage koje su lako naoružane i zasnovane na dobrovoljačkim snagama. Prevashodan im je zadatak održavanje bezbjednosti u situacijama kada to ne mogu raditi policijske snage, kao, naprimjer, kada je riječ o odgovorima na krizne situacije, uklanjanje i uniÅ”tavanje eksploziva, tretiranje opasnih materija, borba protiv požara i zaÅ”tita civilaā€, naglaÅ”eno je na stranici NATO-a.

Komandu nad KFOR-om ima lokalni komandant koji je potčinjen komandantu udruženih snaga u Napulju u Italiji. KFOR ima jedinstven lanac komandovanja, a trenutni glavnokomandujući oficir dolazi iz Italije.

Nakon Ŕto su Beograd i PriŔtina postigli prvi sporazum o principima za normalizaciju odnosa 2013. godine, KFOR je dobio dodatnu ulogu da osigura njegovu implementaciju.

ā€NATO je igrao važnu ulogu u postizanju sporazuma, a saveznici su nastavili da mu pružaju snažnu podrÅ”ku. Dijalog je ubacio i novi zamah evroatlantskim integracijama zapadnog Balkanaā€, istaknuto je na stranici NATO-a.

Hillova poruka

Da će postizanje konačnog sporazuma između Beograda i PriÅ”tine imati značajan, pozitivan uticaj na region, misli i Christopher Hill, ambasador SAD-a u Srbiji. On je nedavno izjavio da je optimista kad je u pitanju provođenje Ohridskog sporazuma, oko kojeg su se uz posredovanje EU usaglasili Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, i Albin Kurti, premijer samoproglaÅ”enog Kosova.

ā€Nadam se da će Ohridski sporazum ostati u istoriji zabilježen s jedne strane kao tačka u kojoj je krenula normalizacija odnosa Beograda i PriÅ”tine i učinila da granice spajaju ljude, a ne da ih dijele, ali, takođe i kao prekretnica da smo krenuli da se bavimo privrednim pitanjima na prvom mjestuā€, rekao je on.

Podijeli ovaj članak