KFOR misija NATO-a na samoproglašenom Kosovu, koja od juna 1999. godine djeluje u okviru mandata Ujedinjenih nacija na osnovu rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti, i dalje je najvažniji garant bezbjednosti na tom prostoru.
Dobrovoljci
KFOR-ov mandat je sprečavanje obnavljanja neprijateljstava, a jedna od obaveza je, kako je navedeno na stranici NATO-a u Bruxellesu, spriječiti da Vojska Srbije krene prema samoproglašenom Kosovu.
Međutim, i u misiji KFOR-a i u Bruxellesu kažu da je situacija proteklih godina znatno poboljšana i da se aktivnosti ove NATO misije posljednjih nekoliko godina fokusiraju na zaštitu manjinskih zajednica i očuvanje kulturno-istorijske baštine. Tu se uglavnom misli na manastire i crkve Srpske pravoslavne crkve, od kojih su neke izgrađene prije gotovo hiljadu godina. Jedan od prvih zadataka KFOR-a nakon završetka rata Jugoslavije s NATO-om bilo je razoružanje “Oslobodilačke vojske Kosova” i stvaranje oružanih snaga koje i dalje nemaju karakter klasične vojske. KFOR je u početku mandata na terenu imao 50.000 dobro naoružanih vojnika, a sada je taj broj sveden na 3.700 pripadnika, koji dolaze iz 27 zemalja članica i partnera.
U stvaranju i održavanju stabilnog, demokratskog, multietničkog i mirnog okruženja KFOR sarađuje i svoje aktivnosti koordiniše sa UN-om i EU
U stvaranju i održavanju stabilnog, demokratskog, multietničkog i mirnog okruženja na Kosovu KFOR sarađuje i svoje aktivnosti koordiniše sa UN-om i EU, kao i ostalim međunarodnim akterima.
Što se tiče zaštite srpske populacije na Kosovu, u NATO-u kažu da se većina aktivnosti, osim na zaštitu vjerskih i kulturnih objekata, odnosi na patroliranje u blizini enklava u kojima žive manjine, postavljanje kontrolnih punktova, organizovanje zaštitne pratnje u slučaju potrebe, ali i donacije hrane, odjeće i školske opreme.
”NATO je nadgledao uspostavljanje i obuku multietničkih, profesionalnih kosovskih snaga bezbjednosti koje su pod civilnom kontrolom. To su snage koje su lako naoružane i zasnovane na dobrovoljačkim snagama. Prevashodan im je zadatak održavanje bezbjednosti u situacijama kada to ne mogu raditi policijske snage, kao, naprimjer, kada je riječ o odgovorima na krizne situacije, uklanjanje i uništavanje eksploziva, tretiranje opasnih materija, borba protiv požara i zaštita civila”, naglašeno je na stranici NATO-a.
Komandu nad KFOR-om ima lokalni komandant koji je potčinjen komandantu udruženih snaga u Napulju u Italiji. KFOR ima jedinstven lanac komandovanja, a trenutni glavnokomandujući oficir dolazi iz Italije.
Nakon što su Beograd i Priština postigli prvi sporazum o principima za normalizaciju odnosa 2013. godine, KFOR je dobio dodatnu ulogu da osigura njegovu implementaciju.
”NATO je igrao važnu ulogu u postizanju sporazuma, a saveznici su nastavili da mu pružaju snažnu podršku. Dijalog je ubacio i novi zamah evroatlantskim integracijama zapadnog Balkana”, istaknuto je na stranici NATO-a.
Hillova poruka
Da će postizanje konačnog sporazuma između Beograda i Prištine imati značajan, pozitivan uticaj na region, misli i Christopher Hill, ambasador SAD-a u Srbiji. On je nedavno izjavio da je optimista kad je u pitanju provođenje Ohridskog sporazuma, oko kojeg su se uz posredovanje EU usaglasili Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, i Albin Kurti, premijer samoproglašenog Kosova.
”Nadam se da će Ohridski sporazum ostati u istoriji zabilježen s jedne strane kao tačka u kojoj je krenula normalizacija odnosa Beograda i Prištine i učinila da granice spajaju ljude, a ne da ih dijele, ali, takođe i kao prekretnica da smo krenuli da se bavimo privrednim pitanjima na prvom mjestu”, rekao je on.
