Preminuli na biračkim spiskovima ove su godine pronađeni u općinama Visoko, Tuzla, Zenica, Novi Grad u Sarajevu, Pale i Čelinac.
Kada je prije četiri godine u Sanskom Mostu evidentirano da su tako četiri preminule osobe glasale, formiran je predmet protiv Asima Kambera i njegovih suradnika iz SDA, koji ni nakon četiri godine nije dočekao tužilačku odluku o optužnici.
Rad po prijavama
Kamber, koji o predmetu na svom blogu piše pod naslovom “Tresla se gora, rodio se miš”, kazao nam je ranije da je daleko veći broj umrlih osoba bio na biračkom spisku u Cazinu, “čime se niko nije zamarao”.
Istraživač Transparency Internationala BiH Damjan Ožegović rekao nam je da su provjerama ovogodišnjih spiskova najviše slučajeva našli u Konjicu i Travniku, dok za sada u Sanskom Mostu i Cazinu nema nijedan.
– Radimo po prijavama zainteresovanih lica i posmatrača, koji su se neposredno po objavljivanju biračkih spiskova upustili u njihovu analizu. Za zvanične podatke po općinama još čekamo potvrdu od CIK-a, kazao nam je Ožegović.
Izborni proces u BiH konstantno se unapređuje, a greške se neminovno dešavaju.
– Cijeli lanac za ažuriranje spiskova nosi odgovornost, počevši od matičnih ureda, ali ne postoje efikasni mehanizmi koji bi njima nalagali da to rade iz godine u godinu, prije svakog izbornog ciklusa. Dodatni problem su i lica koja su nedavno preminula, njihovi identiteti se mogu zloupotrijebiti, a, opet, takve izmjene se ne mogu brzo ažurirati, napominje Ožegović.
Predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom Vehid Šehić tvrdi da će se i to riješiti, ali veći problemi imaju prednost.
– O tome se mnogo govori, a daleko su veće druge prevare u izbornom ciklusu, od toga da neko za nekog preminulog glasa. Centralni birački spisak BiH jedan je od najažurnijih u regionu, jer se regenerira direktno iz registra građana. Ipak, povećane su kazne ako sebi neko dozvoli da glasa za mrtvu osobu. U budućnosti će se i to riješiti elektronskom registracijom birača i uvođenjem skenera. Ne treba praviti famu oko toga, kod provjeravanja spiskova u opštinama nađu jednog ili dva takva slučaja, dok se prevarama na druge načine značajno mijenjaju izborni rezultati i volja građana, kaže Šehić.
Ove godine očekuje se evidentan napredak u nastojanjima da se sačuva volja građana, ali ne zahvaljujući visokom predstavniku u BiH.
– Nametnute izmjene Izbornog zakona su više kozmetičke, međutim, podzakonskim aktima i izmjenama pravilnika CIK-a dobro će se popraviti stanje na samim biračkim mjestima. To je sve pohvalno, a vidjećemo drugog oktobra kada prođu izbori koliko će se popraviti transparentnost cijelog procesa. Barem će biti eliminisani bugarski vozovi i slikanje glasačkih listića, govori nam Ožegović.
Veće kazne
Izmjene koje je donio CIK, a koje su se mogle uraditi jer nisu zahtijevale izmjenu Izbornog zakona, prema mišljenju Vehida Šehića, značajno vraćaju građanima povjerenje, a očekuje se i veći izlazak na izbore.
– Birač će biti okrenut leđima članovima biračkog odbora i posmatrači će moći vidjeti ako vrši neke nedozvoljene radnje, baš kao što smo još prije pet godina to predlagali. Zatim, činjenica da svaki glasački listić mora biti ovjeren od onog koji ga izdaje spriječiće upotrebu nekorištenih glasačkih listića, jer zaključenjem glasanja niko više neće moći upotrijebiti taj pečat, a nadam da nikome neće ni pasti na pamet da pokuša pošto su predviđene daleko veće kazne, zaključuje Šehić.
