Pita me kolegica prošloga četvrtka zašto komičari i komedije više ne prolaze u BiH. Ne znam, rekoh, čekajući odgovor.
– Zato što su ulogu komičara preuzeli bh. zvaničnici.
Nema Neleta, ostao CIK
I, fakat. Nekad su, prije tridesetak godina, u ovoj državi postojali nadrealisti. Prepričavaju se i danas njihovi skečevi, a svakako je jedan od najupečatljivijih onaj o radioaktivnosti.
”Nije ona radioaktivna. Ona je malo radioaktivna”, reći će Nele Karajlić u čuvenom skeču snimanom prije tri decenije.
Nadrealista već odavno nema, ali ona sjednica Centralne izborne komisije održana u četvrtak više je ličila na zabavni program, nego na sastanak u jednoj od najbitnijih državnih institucija u čijoj je nadležnosti četvorogodišnja sudbina bh. građana.
Može se, ne sporim, iza zatvorenih vrata dešavati svašta. I dešava se to u mnogo uređenijim državama od Bosne i Hercegovine. Ali kada uključite kamere i otvorite zapisnik, onda nema improvizacije.
Iskren da budem, mislio sam da su prošla vremena kada je polupijani Mile Kudić na sjednicama CIK-a pravio incidente. Ili kada je Branko Petrić, sve sa suhim mesom u “bisagama”, držao monologe i predavanja svojim kolegama i svekolikoj javnosti.
No, očito sam bio u zabludi kada sam sav sretan u martu 2020. godine objavio tekst pod naslovom – Dodik i Čović izgubili kontrolu nad CIK-om. Odmah da razjasnimo, ne mislim da su lideri SNSD-a i HDZ-a BiH vratili kontrolu nad Centralnom izbornom komisijom. Samo mislim da se u CIK vratio duh nastao spajanjem Mileta Kudića i Branka Petrića. Kontrolu nad CIK-om je preuzeo – amaterizam.
Sve je krenulo one noći, prošle nedjelje, kada su na stranici CIK-a objavljeni potvrđeni rezultati za sve nivoe vlasti osim za (pot)predsjednika Republike Srpske. Sat vremena desetine ljudi živjele su u zabludi da su ušle u kantonalne skupštine, entitetske i državne parlamente. CIK je, zapravo, pogrešno obračunao mandate, pa je tako kao cenzus unutar liste sa 20 spustio na 10 posto. Greška je ispravljena, desetine tuđih radosti pretvorile su se u tugu. I nikom ništa. Ali nisu službenici CIK-a te noći samo pogrešno računali preferencije. Oni su, recimo, Parlament Federacije BiH “skratili” za dvije ruke. Umjesto 98 zastupnika, federalni Zastupnički dom je nakon objave “potvrđenih rezultata”, imao 96. Onda su opet morali utvrđivati “nove rezultate”.
– Izbori za predsjednika RS-a bi mogli biti poništeni, ponavljao je predsjednik CIK-a Suad Arnautović za medije u Sarajevu.
Onda je izašao i ekskluzivno dao informacije o nestanku “vreća” u Doboju. Malo zatim će njegova kolegica Vanja Bjelica-Prutina reći da to nije baš tako. A kako je uistinu, nismo saznali do dana današnjeg.
I onda je došla potvrda rezultata za predsjednika RS-a. Ivan Begić je bio potpredsjednik Republike Srpske pola sata, možda malo duže. Ćamil Duraković je, možda, pobijedio. Milorad Dodik ostao je neprikosnoven.
– Bilo je nepravilnosti, ali nije prekrajana volja birača, reći će članica CIK-a Irena Hadžiabdić, a njenu će izjavu odmah proširiti Dodikov savjetnik Milan Tegeltija.
– Izborna utakmica u svijetu nikad nije završena bez prekršaja i bez faula, dodat će član CIK-a Vlado Rogić.
S njim su se složile i druge kolege osim Vanje Bjelice. Elem, kralo se. Ali nije se kralo dovoljno.
Kontaminirani izbori
Prema podacima CIK-a, 26.935 glasova više dobio je Milorad Dodik u odnosu na Jelenu Trivić. Preciznije, nakon kontrolnog brojanja, Dodik ima 300.180 glasova, a Trivić 273.245.
Nezavisni kandidat Ćamil Duraković osvojio je 13.760 glasova, 80 više od kandidata Pokreta za državu Senada Bratića, i on je potpredsjednik RS-a.
Potpredsjednik RS-a iz reda hrvatskog naroda je Davor Pranjić (HDZBiH) sa 1.966 glasova, dok Ivan Begić, za kojeg je CIK utvrdio da je dobio najviše glasova iz reda hrvatskog naroda, ima 1.854 – odnosno 112 manje od Pranjića.
Begić je najavio podnošenje krivičnih prijava Tužilaštvu BiH zbog nesavjesnog rada u službi protiv svih članova CIK-a.
– Druga krivična prijava će se odnositi na ovo, najblaže rečeno, nenormalno postupanje CIK-a. Također ću tražiti da budu saslušani i direktor Glavnog centra za brojanje i direktor Glavne kontrole i svakako predsjednik CIK-a koji na sjednici podigne ruku za jedno, a izađe nakon sat pred kamere i priča drugo, pa sazove sjednicu CIK-a da saopšti treće. Radi se o brutalnoj krađi u organizaciji Suada Arnautovića. Ujutro sam imao 500 i nešto glasova putem pošte, da bi popodne, kada su saopšteni rezultati za televiziju, ne na sjednici CIK-a, bilo duplo manje glasova. Imamo zapisnike sa kontrolnog brojanja. Tražio sam prije pet dana fotokopiju svih zapisnika od CIK-a i oni su mi odgovorili da ne mogu to dobiti. Ako je sve transparentno, pošteno, zašto ne mogu dobiti fotokopije zapisnika, pita Begić.
On će uložiti žalbu na odluku CIK-a o utvrđivanju rezultata.
– Ono što iskreno vjerujem jeste da CIK po toj žalbi ništa neće uraditi, iako je članica CIK-a Vanja Bjelica-Prutina govorila o nenormalnosti ovog procesa budući da se kod Ćamila Durakovića radi o 80, a kod mene o 112 razlike. Izborni zakon je jasno definisao da se moraju čak ponavljati izbori ukoliko se radi o maloj razlici koja može promijeniti konačna imena izabranih zvaničnika, kazao je Begić.
Jelena Trivić, potpredsjednica PDP-a i kandidatkinja za predsjednika RS-a na proteklim izborima, “ne prihvata izborne rezultate koji su tačan zbir netačnih podataka”.
– CIK je saopštio da su izbori bili potpuno kontaminirani, sa bezbroj nepravilnosti. Očigledno je da se neko s nekim nagodio. Samo još ne znamo šta je založeno, ali i to će se vrlo brzo saznati. Mi, koji smo označeni da je CIK naš, da smo strani miljenici i plaćenici, kako su nas nazivali, ispade da je ona druga strana sve to i da se ovdje išlo, nažalost, protiv naroda. Pitam CIK zašto nam na sjednici nije rečeno koja je razlika kontrolnog brojanja i početnih rezultata, navela je Trivić.
Uložiće žalbu CIK-u i iskoristiti i druge pravne mogućnosti.
– U subotu ćemo je predati, kratak je rok. Ima milion argumenata da osporavamo ovakav izborni rezultat. Saznaće se prava istina, ja ću to sve strpljivo čekati. Žao mi je onih ljudi koji gube strpljenje u ovakvoj zemlji u kojoj se legalizovala korupcija na najvišem nivou, istakla je.
Nenad Vuković, potpredsjednik PDP-a, kazao je da ova stranka ne priznaje rezultate.
– Puni argumentacije krenućemo u proces žalbe. Ići ćemo na Apelaciono vijeće Suda BiH i tjerati ovu priču do kraja. Sjednica je pokazala propast institucija, rekao je Vuković i postavio pitanje režimu “je li danas dobar CIK, a prije tri dana je bio zločinačka institucija”.
Vuković podvlači da ostaju pri tome da se izbori za predsjednika RS-a moraju ponoviti.
Zbog sumnje da su počinili krivično djelo podmićivanje pri izborima ili glasanju, u petak su u okviru akcije List uhapšene tri osobe iz Laktaša i Banje Luke. Kako je saopšteno iz MUP-a RS-a, slobode su lišeni A. T. iz Laktaša, B. S. i S. D. Š. iz Banje Luke, a mediji su nezvanično objavili da je riječ o Aleksandru Trniniću, novoizabranom poslaniku SDS-a u NSRS-u, kao i Bojanu Stojiću, policajcu iz Banje Luke, te direktorici staračkog doma u Dragočaju Plavi dom Savi Ducanović-Šokčević.
– S obzirom na to da je lice B. S. policijski službenik MUP-a, isti će biti suspendovan i protiv njega će biti podnesen zahtjev za sprovođenje unutrašnjeg postupka, naveli su iz entitetskog MUP-a.
