Bosna i Hercegovina je država sa 180.000 nezaposlanih, a fali joj 30.000 radnika

4 min. čitanja
19.09.2023., Gimnazija Titusa Brezovackog, Habdeliceva 1, Gornji Grad, Zagreb - Obilazak zgrade gimnazije s ravnateljem Damirom Jelenskim koja se obnavlja poslije potresa vec dvije godine i koja bi uskoro trebala biti otvorena za ucenike. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

U Federaciji BiH, prema nekim procjenama, u deficitarnim branšama nedostaje oko 20.000 radnika, u Republici Srpskoj oko 10.000 radnika, zbog čega je povećana potreba za uvozom radne snage

Procjene kažu da Bosni i Hercegovini trenutno nedostaje oko 30 hiljada radnika različitih zanimanja. Poslodavci potrebu za radnom snagu sve više nadomještaju uvozom radnika iz inostranstva.

Situaciju apsurdnom čini činjenica da se to dešava u državi koja ima gotovo 180 hiljada nezaposlenih, javlja BHRT.
Nema branše bez problema

U privredi BiH gotovo da nema branše koja se ne suočava sa problemom nedostatka radne snage. Najizraženije je u sektorima građevinarstva, tekstilne, prerađivačke industrije. Sve teže se pronalazi radna snaga i u ugostiteljstvu i sektoru transporta. To i ne iznenađuje jer su plate u ovim branšama ispod prosjeka, zbog čega radna snaga odlazi u zapadne zemlje gdje su za iste poslove plaćeni i četverostruko više.

Svjesni su toga i poslodavci, zbog čega uporno zagovaraju potrebu smanjenja opterećenja na cijenu rada.

-Ideja je bila da se plate u kratkom roku već od narednog mjeseca od dana usvajanja zakona da se plate povećaju za iznose od 400 KM a da bi poslodavci za taj iznos razlike bili oslobođeni plaćanja dijela poreza i doprinosa. No na žalost tada smo dobili obrazloženje kako nema potrebe da se to radi jer uskoro u proceduru ide set fiskalnih propisa i izgubili smo čitavu godinu. Do toga nije došlo, kaže Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.

U Federaciji BiH, prema nekim procjenama, u deficitarnim branšama nedostaje oko 20.000 radnika, u Republici Srpskoj oko 10.000 radnika, zbog čega je povećana potreba za uvozom radne snage.

-Prošle godine podatak od Zavoda za statistiku i Zavoda za zapošljavanje je da negdje između 1400 i 1500 radnih dozvola je izdato za strane državljane. Tu je najviše radnika iz Srbije, Turske, Indije, Bangladeša, Pakistana, Nepala. To će nekako postati naša svakodnevica, tvrdi Dejan Rauš iz Privredne komore RS.
Uvoz radne snage

Trend uvoza radne snage u BiH je, čini se, tek u povojima u odnosu na susjedne zemlje. Srbija već ima oko 60.000 stranih radnika dok je Hrvatska uvezla duplo više radnika iz inostranstva. S obzirom na potrebe tržišta rada, nisu optimistične prognoze ni za BiH.

-U BiH ima svega 3.000 do 4.000 radnih dozvola i mi smo tek na početku. Gdje god imate potrebe za takvim poslovima, oni dolaze. Veći dio njih danas radi na crno obzirom da iz Turske mogu dolaziti na turističke vize pa rade na 3 mjeseca pa odu pa se vrate dok iz zemalja Indije, Bangladeša ne mogu doći bez vize nego imate proces koji je dosta dugačak i finansijski nije nimalo jeftino, poručuje Saša Trivić iz Unije udruženja poslodavaca RS.
U Privrednoj komori nemaju podatke o tome da li je bilo slučajeva zatvaranja firmi zbog nedostajuće radne snage, ali kažu da su zbog takve situacije neki privrednici primorani smanjiti obim proizvodnje.

-Svakako jedan od problema koji će biti sve izraženiji je nedostatak profesionalnih vozača, posebno nkoan što je Njemačka od 1. augusta priznama vozačke dozvole iz Bosne i Hercegovine, dodaje Rauš.

Poslodavci kažu da su im vezane ruke dok se država ne odrekne јеdnog dijela koji ubire kroz poreze i doprinose. Trenutno, kažu, radnik zarađuje jednu platu za sebe i gotovo još jednu za državu.

 

 

Fokus.ba

Podijeli ovaj članak