Ambasador Bosne i Hercegovine u UN-u Sven Alkalaj je tokom zasjedanja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija na temu Bosne i Hercegovine, iznio je oštre kritike na račun rada visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christina Schmidta, poručivši kako je svojim odlukama stvorio sistem u kojem građani, osobe i pojedinci nisu jednaki prema Izbornom zakonu BiH.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (VSUN) usvojilo je Rezoluciju kojom se produžava mandat EUFOR-a (Althea) u Bosni i Hercegovini, a tokom zasjedanja prisutnima se obratio i ambasador Alkalaj.
On je kazao kako pozdravljaju jednoglasno usvajanje Rezolucije kojom se produžava mandat EUFOR-a (Althea) u Bosni i Hercegovini. Naglasio je kako je država Bosna i Hercegovina jedan od potpisnika Opšteg mirovnog sporazuma za BiH, poznat kao Dejtonski mirovni sporazum, zajedno sa dvije države, šest svjedoka i Evropskom unijom.
“Zna se da mirovni sporazum uvijek potpisuju učesnici u ratu, iz te perspektive potpisavanje sporazuma je zaustavilo konflikt između država, što je utvrđeno i na Međunarodnom sudu u Hagu. Ovo naglašavam zato što povremeno u javnom prostoru čujemo da susjedne zemlje tvrde da su oni garantori Dejtonskog mirovnog sporazuma, što je netančno i zlonamjerno zato što Dejtonski mirovni ne identificira nikoga kao garantora tog sporazuma”, poručio je Alkalaj.
Naglasio je kako tom netačno tvrdnjom, da su garnatori Dejtonskog sporazuma, susjedne države žele stvoriti pogrešno okruženje u kojem imaju pravo da intervenišu u politički, ekonomski i socijalni sistem u BiH, što, kako je kazao, “predstavlja napad na suverenitet BiH i to je jedan od najznačajnijih faktora destabilizacije cijele regije”.
Alkalaj je podsjetio kako je Ured visokog predstavnika nedavno nametnuo dvije odluke vezane za izborni zakon i izmjene i dopune ustava u jednom od dva entiteta u BiH.
“CIK je imao samo dva mjeseca da organizuje taj dio izbornog procesa u skladu s novim pravilima, bez dovoljno vremena, i rezultat imamo danas, brojanje rezultata je teško, utvrđene su nepravilnosti, čak i lažni glasački listići. Druga intervencija je provedena na sam dan izbora, 2. oktobra, nakon što je zavšeno glasanje građana BiH. U toj drugoj intervenciji OHR je nametno potpuno nova pravila”, pojasnio je Alkaj.
Alkalaj je naveo kako je visoki predstavnik svojim koracima “prevario sve glasače u Bosni i Hercegovini, ali i sve aktere izbora, sve političke stranke i kandidate”.
“Visoki predstavnik u svom radu ne bi smo raditi ono što je suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine. Ustav nije dio civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma, dužnost Ustavnog suda je da tumači Ustav a ne visokog predstavnika”, naveo je Alkalaj.
Alkalaj je spornim ocijenio to što je Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH gdje se evaluacija ljudi radi primjenom matematičke formule i određuje se na osnovu etničke pripadnosti.
“To znači da ako imamo građane BiH koji su predstavljaju etnička manjina u određenom dijelu zemlje i koji imaju koeficijent od, na primjer, 0,5, dok građani iste nacionalnosti u južnom dijelu BiH imaju koeficijent 1,5, što im daje veća prava izbornom procesu. To je oblik etničke diskriminacije, koji je zabranjen aktima Ujedinjenih nacija kao što su UN Konvencija o građanskim i političkim pravima i Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama”, dodao je Alkalaj.
Podsjetio je da su ovi međunarodni instrumenti sastavni dio svih Ustavu BiH i imaju direktnu primjenu, prenosi Anadolija.
“Kako bilo koja država može ljudskim bićima dati veći ili manji koeficijent, veći ili manji nivo ljudskih prava? Odgovor je vrlo jednostavan, ne postoji država koja to može. Posebno zabrinjava to što je visoki predstavnik u potpunosti uništio sam princip vladavine prava koji podrazumijeva jednakost svih pred zakonom bez izuzetka”, naglasio je Alkalaj, te dodao:
“Nasuprot tome stvorio je sistem u kojem građani, osobe i pojedinci nisu jednaki prema izbornom zakonu BiH. Uz to, visoki predstavnik nije ispoštovao niti jednu presudu Evropskog suda za ljudska prava, gdje je utvrđeno postojanje sistematske diskriminacije. To je još jedan pokazatelj kršenja Ustava u BiH kao i međunarodnih akata od strane visokog predstavnika”.
Alkalaj je naveo i kako su sporni Schmidtovi amandmani na Ustav Federacije BiH koristeći dva različita popisa, jedan iz 1991. i drugi iz 2013. godine, gdje se, kako je naveo, “vidi jasna namjera u saradnji sa Hrvatskom da se omogući neograničeno učešće u vlasti za jednu političku stranku – HDZ, koja je ogranak te političke stranke iz susjedne Hrvatske”.
“Visoki predstavnik je zadržao etničku kvotu iz 1991. zato što to odgovara željama susjedne Hrvatske”, rekao je Alkalaj.
