Istraživanje oružanih sukoba Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) otkrilo je zastrašujuću statistiku – rekordna 183 regionalna i lokalna oružana sukoba se vode u 2023. godini što je najveći broj zabilježen u posljednja tri desetljeća.
Studija IISS-a posebno naglašava ulogu nedržavnih naoružanih grupa, kao što je Hamas u Gazi, i podršku koju dobivaju od velikih sila poput Rusija i Iran. Ova zamršena mreža savezništava i neprijateljstava stvara složeni krajolik globalnih sukoba.
Iako ne nagovještava nadolazeći veliki rat sličan onima s početka 20. stoljeća, ukazuje na eskalaciju napetosti, posebno između SAD-a i Kine.
Historija nudi uvid u trenutne probleme. Ulazak Evrope u rat 1914. djelimično je bio posljedica podcjenjivanja sukoba kao ozbiljne katastrofe. Neki smatraju da da ovaj osjećaj odjekuje u postupcima današnjih lidera.
Analitičari iz Britanskog instituta navode primjer ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegove akcije u Gruziji, na Krimu i u Ukrajini odražavaju slično zanemarivanje potencijalnih katastrofalnih posljedica sukoba.
Nedržavne oružane grupe i velike sile
Istraživanje IISS-a sugerira da bi rješavanje sukoba, poput onog u Ukrajini, zahtijevalo sigurnosne garancije za očuvanje teritorijalnog integriteta.
Intenzitet sukoba raste iz godine u godinu, s povećanjem smrtnih slučajeva za 14 posto, a nasilnih događaja za 28 posto u najnovijem istraživanju.
Međunarodni odbor Crvenog križa katalogizira 459 naoružanih grupa čije aktivnosti izazivaju humanitarnu zabrinutost, a 195 miliona ljudi živi pod njihovom potpunom ili djelomičnom kontrolom.
Granični sukobi
U izvještaj se navodi da širom svijeta postoje granični sukobi, pored rata u Ukrajini Azerbejdžan je zauzeo regiju Nagorno-Karabah, što je ubrzalo bijeg više od 100.000 Armenaca. I dalje postoje napetosti između Rusije i Gruzije, a velike su napetosti između Alžira i Maroka.
U Pakistanu je terorizam eskalirao, a napetosti u odnosima s indijskom antimuslimanskom vladom opasno su visoke.
Sukoba nije pošteđen ni američki kontinent. Kriminalne grupe imaju sve veću moć u mnogim zemljama Južne i Srednje Amerike. Rat protiv droga koji mnoge vlade vode desetljećima ima malo utjecaja na proizvodnju ili opskrbne lance. Posebno je zastrašujuća situacija u Meksiku.
Ukrajina je i dalje, ne iznenađujuće, najnasilnije mjesto na planeti, ali Sirija, Brazil, Mianmar, Meksiko i Irak također su u vrhu liste.
Nasilje u porastu
U Nigeriji je više od 10.000 ljudi ubijeno u nasilju, a preko 9.000 u Somaliji. Brojevi izbjeglica raseljenih zbog rata su zapanjujuće: više od šest miliona u Siriji, pet milijuna u Afganistanu, milijun u Mianmaru.
Kada je riječ o suzbijanju nasilja, više je od 70.000 pripadnika Ujedinjenih naroda, najviše u Africi i na Bliskom istoku, a ističe se Južni Sudan i Srednjoafrička Republika. Također su desetljećima raspoređeni na Kipru i u južnom Libanu.
Situacija u svijetu ostaje neizvjesna, s potencijalom za povećanje napetosti i nasilja. Studija daje otrežnjujuću sliku svijeta 2023. godine, potičući promatrače da se zapitaju kako će se međunarodni odnosi odvijati suočeni sa sve većim neprijateljstvima.
