Nizama Hećimović je ubijena. Krvnički, monstruozno, luđački metak u njenu glavu je ispalio Nermin Sulejmanović koji je trebao biti njen zaštitnik, životni saputnik, podrška i ljubav. Posljednji pogled nesretne Nizame prema njihovom djetetu je bio tužni, bespomoćni, preplašeni pogled u državu, sistem, u one koji su je trebali zaštititi od tog monstruma i siledžije, a nisu. Ne da je nisu zaštitili nego su je ne čineći ništa, otkrivajući Nizamine korake kao plijen servirali ubici. Pored Nizame Hećimović, u Gradačcu je Sulejmanović ubio i Ondera Džengiza i njegovog sina Denisa Džengiza, a ranio Harisu Džengiz, Huseina Kotorića, te Nedima Pamukovića, nakon čega je izvršio samoubistvo.
Zabrana prilaska
Samo nekoliko minuta poslije pokolja u Gradačcu, počele su se nizati informacije o “djelima” Sulejmanovića, ranije presude za pokušaj ubistva, nasilničko ponašanje, krijumčarenje narkotika, ugrožavanje sigurnosti, nasilje u porodici… i nikome godinama nije zasmetalo što se takva osoba slobodno kreće, trenira djecu i vreba novu žrtvu.
Porodica nesretne Nizame, kod kojih se krila sedam dana nakon što ju je Nermin pretukao, tvrdi da je pored ruke ubice, za metak koji je ubio Nizamu, ali i sve povrede koje su joj nanesene ranije, kriva sudinica koja je odbila prijedlog MUP-a da se Sulejmanoviću odredi zabrana prilaska Nizami, ali i policajci koji su krvniku otkrili sa kojeg broja je stigla prijava za nasilje, te gdje se žena nalazi, jer su jedino oni znali gdje se nesretna žena krije.
S obzirom na to da nikome nije palo na pamet ranije poduzeti nešto kako bi se ovakva osoba sklonila sa ulice, tek nakon tri ubijene i tri ranjene osobe, počele su prozivke i analize. Do danas je izostalo prihvatanje odgovornosti, izmjena zakona, ozbiljnije bavljenje uzrocima. Spontano su se u nekoliko bh. gradova, među kojima je i Gradačac okupili građani, pozvali na odgovornost i zaštitu žene i porodice. A vlast, jedino konkretno što je uradila jeste da je u Gradačcu proglašena trodnevna žalost. Izrazivši žaljenje zbog ubijenih i saosjećanje sa povrijeđenima u brutalnoj pucnjavi u Gradačcu, Vlada Tuzlanskog kantona će na dan dženaze ubijenih proglasiti Dan žalosti na području Tuzlanskog kantona. Istu odluku je ranije donio i gradonačelnik Brčko distrikta.
Vijeće ministara BiH održaće danas hitnu telefonsku sjednicu na kojoj će se izjasniti o proglašenju Dana žalosti u cijeloj državi na dan kada bude sahrana Nizame Hećimović i ostalih žrtava koje je ubio monstrum Nermin Sulejmanović. Zahtjev za održavanje sjednice je poslao ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić uz saglasnost ministara Elmedina Konakovića, Zukana Heleza i Edina Forte.
Cilj konvencije
I dok se čeka na konkretne korake vlasti, brojne nevladine organizacije insistiraju da se femicid kao krivično djelo ubistva počinjeno iz mržnje prema ženama usvoji kao poseban oblik krivičnog djela za koji će propisane kazne biti strožije od onih koje su propisane i izricane za porodično nasilje.
BiH je 2014. usvojila Istanbulsku konvenciju, međunarodni sporazum Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Cilj Konvencije je nulta tolerancija na nasilje.
U BiH postoje SOS telefoni za prijavu nasilja. Gender centar FBiH uspostavio je telefonski broj 1265 za pomoć žrtvama nasilja u porodici na prostoru FBiH. Za područje RS-a četiri nevladine organizacije i Gender centar RS-a uspostavili su SOS liniju 1264. Nasilje se također može prijaviti i na broj 033 222 000, te na broj policije 122.