Ustavni sud Federacije BiH donio je presudu po kojoj su izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH donesene u skladu sa poslovnicima oba doma Parlamenta FBiH, a time i s Ustavom. Odluka je donesena po apelaciji koja se odnosila na ponder 2 kojom je Kantonu Sarajevo umanjen koeficijent sa 1,965 na 1,5, čime je budžet ovog kantona umanjen za oko 86 miliona KM.
Ispoštovana procedura
Taj novac se po novoj odluci raspoređuje ostalim kantonima koji će im, prema riječima sagovornika Oslobođenja, značiti u realizaciji brojnih projekata. Premijera Tuzlanskog kantona Irfana Halilagića pitali smo na koliko novca okvirno računa TK i na koje projekte će potrošiti sredstva?
– Kad je u pitanju naše planiranje, to je nekih 20 miliona KM u budžetu za ovu godinu. Međutim, treba uzeti u obzir činjenicu da se vraća državni javni dug i da su to onda manja sredstva, između 12 i 15 miliona KM za ovu godinu i ona su u suštini već dio budžeta. Kad je u pitanju način trošenja tih sredstava, u najvećem dijelu mi time pokrivamo naknadu za porodilje koju smo uveli prošle godine. Naknada za svaku porodilju iznosi 996 KM, a godišnje je za tu namjenu potrebno više od 35 miliona KM. U svakom slučaju, smatramo ovo pravednijom raspodjelom javnih prihoda. Naravno, u KS-u nisu time zadovoljni, ali Parlament FBiH je tako odlučio, a Ustavni sud potvrdio da je proceduralno sve bilo ispravno, naglasio je Halilagić.
Edin Ćulov, premijer BPK-a Goražde, naglašava da bi bez finansijske podrške Vlade FBiH teško mogli opstati. U tom kantonu su planirali veći budžet (55 miliona KM), nego što je to u srazmjeru sa prihodima koje ostvaruju.
– Ove godine smo primijetili da je PDV manji nego prošle godine i samim tim imamo manje prihoda. Planirali smo podršku Vlade FBiH, što nam je usmeno obećano, u iznosu od 10 miliona. Nedavnom raspodjelom sredstava nižim nivoima vlasti dobili smo 4.152.192 KM. Mi smo dobili najmanje novca od svih kantona. Potpisali smo ugovor i taj novac nam je došao u pravi čas, jer Vlada BPK-a ne može na osnovu prihoda biti samoodrživa. Već smo praktično bili na nuli kad smo dobili nešto više od 4 miliona. Kada je riječ o raspodjeli 86 miliona KM, taj novac bi nam baš dobro došao. Tražit ćemo što više novca, jer na stolu ispred sebe imam projekte od četiri miliona maraka i taj novac bismo na to mogli potrošiti, rekao je Ćulov.
To su, kaže nam, infrastrukturni projekti u okviru kojih je planirana popravka seoskih puteva, a koji su svaki put nakon bujica u katastrofalnom stanju.
– Imamo projekat za memorijalni park komandanta Zaima Imamovića, zatim projekat Ruda glava – planinarski dom, koji je udaljen 30-ak kilometara od Sarajeva. Nalazi se u čistoj prirodi i kapaciteta je stotinu soba. Tu dolaze sportisti, djeca iz Sarajeva, škola prirode… U planu su radovi na novom regionalnom putu, koji bi se vezao za kružni tok i brzu cestu, kako bi se povezalo područje Prače i imali bismo cijelom dužinom put od Goražda preko Podhranjena, Hranjena do Prače. Puno je projekata na koje bismo potrošili novac u zavisnosti od iznosa koji dobijemo, ističe naš sagovornik.
Ministrica finansija u Vladi ZDK-a Dženana Čišija napominje da je u budžetu planiran prihod od 540.582.580 KM.
– Od toga su indirektni porezi 277.418.835 KM, a prema revidiranim projekcijama iz maja 2023, taj iznos je umanjen na 271.126.468 KM, što je za oko 6.300.000 manje od planiranog. Do 31. jula 2023. godine ostvareno je 155.565.845 KM, a prema projekcijama iz maja, trebalo je biti ostvareno 158.167.106 KM, što je manje za oko 2,6 miliona za period januar – juli 2023. Za isti period u 2022. godini ostvareno je 146.666.545 KM, što je manje u odnosu na 2023. za nešto više od 8 miliona KM, tako da je prvo potrebno navesti te uporedne iznose. Kad govorimo o trošenju sredstava koji idu drugim kantonima prema ovoj izmjeni zakona, treba imati na umu da se u budžetu prihodi planiraju u ukupnom iznosu i raspoređuju na odgovarajuće grupe rashoda svih budžetskih korisnika. Na plate i socijalna davanja je planirano 65,28 posto ukupnog budžeta. Na kapitalna ulaganja 9,37 posto, a ostatak se odnosi na izdatke za sudska izvršenja za presude, otplate kredita, transfere ustanovama kulture te ostale troškove i usluge svih budžetskih korisnika, kaže Čišija.
Poslanik SDA u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Salko Zildžić je na spomenutim izmjenama zakona radio u prethodnom mandatu i, kako kaže za naš list, 90 posto napisanog teksta je njegovih ruku djelo.
Sigurnost i obrazovanje
– Bitno je da se zakon provodi od ove godine. U prošloj godini nije bio provodljiv, jer nismo stigli da promijenimo član 12b. koji je 2005. mijenjan i gdje je Ministarstvo finansija FBiH omogućilo jednom godišnje da donosi pripadajuće koeficijente za kantone i korisnike javnih sredstava. Pošto je zakon stupio na snagu sredinom godine, nije bilo moguće da se provede bez izmjene tih koeficijenata, jer je, opet kažem, Ministarstvo jednom godišnje to moglo. Zakon je prošao u Predstavničkom, ali ne i u Domu naroda i onda smo imali u prvoj godini implementaciju zakona da se ponder umanjio, ali nije bilo realizacije novca prema kantonima, jer su koeficijenti napravljeni po starom zakonu na početku godine. Od ove godine ponder za KS više nije 1,9, već 1,5 i s tim u vezi ne znam koliko će kojem kantonu doći novca, jer su se značajno promijenili javni prihodi, pojašnjava Zildžić.
Prema projekcijama, u ovoj godini TK bi trebao prihodovati 28 miliona više nego kad je ponder bio 1,9.
– U svakom slučaju, budžeti svih kantona su procentualno povećani. Nije bitan toliko nominalan iznos sredstava koji se dobija, već što je to dodatni prihod na procente kantona. Taj novac će se moći trošiti za neke dodatne stvari u kojim su kantoni kaskali u prethodnim godinama. Može se poraditi na sigurnosnim pitanjima, obrazovanju i mislim da se tim novcem može kvalitetno upravljati. To može donekle popraviti kvalitet života građana u tim kantonima, naglasio je on.
