U Beču je od 19. do 23. juna održana SnT2023 konferencija CTBTO organizacije Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova. Ova naučna konferencija je prikazala raznolikost civilne upotrebe nauke potrebne za detekciju potencijalnih nuklearnih testova, ali još jednom naglasila važnost očuvanja mira u svijetu.
Smanjenje rizika
Ono što treba razumjeti je da je vrlo teško razviti nuklearno naoružanje ako ga ne testirate. Zabrana nuklearnih testova prilično smanjuje rizik. A da biste to uradili, potreban vam je pravni okvir.
Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova (Comprehensive Nuclear-Test-Ban Treaty – CTBT) još nije stupio na snagu. Nedostaje nekoliko potpisa i ratifikacija da bi se to dogodilo. No, već je operativan čitav sistem monitoringa naše planete kako bi se mogle uočiti potencijalne anomalije bilo kad, bilo gdje u svijetu – na zemlji i u zemlji, u vodi i u zraku. To ima još jednu pozitivnu nuspojavu – monitoring sistem detekcije pruža gomilu podataka kojima naučnici iz zemalja koje su potpisale CTBT mogu pristupiti. Ovi podaci su korisni u proučavanju vulkana, potresa, cunamija, kitova, klimatskih promjena.
Organizacija Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova (CTBTO) ima zadatak provjeriti zabranu nuklearnih testova i upravljati svjetskim sistemom praćenja, a kada Ugovor stupi na snagu, CTBTO će moći provoditi inspekcije na licu mjesta. Pripremno povjerenstvo za CTBTO i njegov Privremeni tehnički sekretarijat osnovani su 1997. godine i imaju sjedište u Beču.
Izvršni sekretar CTBTO-a, Australijanac dr. Robert Floyd je populacioni ekolog, koji je od malih nogu pokazivao interesovanje za nauku i posebno životinje. Završio je studij usmjeren na zoologiju i populacionu ekologiju, ali kada se dogodio 9/11 te napadi antraksom u SAD-u, došlo je do zaokreta u njegovoj karijeri i počeo je raditi i za Nacionalnu naučnu agenciju koja ga je zamolila da koordinira svu nauku koja bi mogla donijeti dobrobiti za nacionalnu sigurnost Australije.
”Bio sam zadužen za implementaciju australskih obaveza vezano za 4 ugovora vezana za oružje masovnog uništenja, između ostalih i za CTBT”, kazao je dr. Floyd. Tako i je počeo raditi za CTBTO.
”U području sigurnosti, zakonodavstva i demokratije, nauka i tehnologija nikad nisu daleko. Sigurnost počiva umnogome na tehničkim sposobnostima. Zadovoljstvo je raditi u području gdje se nauka susreće sa zakonodavstvom, sa demokratijom i diplomatijom. Moje obrazovanje u nauci me je pripremilo za rješavanje problema, ali mi daje i dovoljno znanja da razumijem ljude s kojima razgovaram, šta oni govore i vidim kako nauka i diplomatija mogu raditi zajedno”, kazao je dr. Floyd.
Kako on ističe, istorija CTBTO-a je okarakterisana partnerstvom nauke i diplomatije.
”Naučnici, svjetske vođe, političari su tražili ugovor kojim bi se zabranila nuklearna testiranja. Ali, političke okolnosti nisu dozvoljavale stvaranje takvog ugovora. Za ovakav ugovor morao bi postojati sistem verifikacije koji bi mogao pokriti cijelu planetu i pružiti sigurnost svim zemljama kako će bilo kakav nuklearni test ili uređaj biti detektovan i da će svi za njega saznati. Upravo su naučnici ti koji su u toku nekoliko decenija kontinuirane naučne diplomatije razvili i dizajnirali Međunarodni monitoring sistem kakav imamo danas koji nam daje mogućnost detekcije ovakvih testova bilo kad, bilo gdje u svijetu. Nauka i diplomatija su to omogućile”, istakao je dr. Robert Floyd.
Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa stupiće na snagu 180 dana nakon što ga ratificiraju 44 države, navedene u Aneksu 2 Ugovora, za koje je određeno da imaju nuklearni reaktor ili barem neku naprednu razinu nuklearne tehnologije. Do februara 2021. 41 od ovih država iz Aneksa 2 potpisala je ugovor, a 36 ga je ratificiralo. Indija, Sjeverna Koreja i Pakistan nisu potpisali niti ratificirali ugovor; Kina, Egipat, Iran, Izrael i SAD su potpisali, ali nisu ratificirali. BiH, Slovenija i Hrvatska su ovaj ugovor potpisale 1996. godine, Srbija 2001, a Crna Gora 2006. Sve ove zemlje su i ratificirale CTBT.
Tri stuba
Postoje tri stuba Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova. Jedan je Međunarodni monitoring sistem (International Monitoring System – IMS), jedinstvena globalna mreža objekata koji koriste četiri najsavremenije tehnologije: seizmičku za praćenje udarnih valova kroz tlo, hidroakustičku za otkrivanje zvučnih valova u oceanima, infrazvuk za slušanje ultraniskih frekvencijskih zvučnih valova nečujnih ljudskom uhu i stanice za praćenje atmosfere na radioaktivne čestice i plinove nastale od nuklearne eksplozije.
Tu je i Međunarodni podatkovni centar (International Data Centre – IDC). IDC u sjedištu CTBTO-a u Beču prima podatke od IMS-a. Podaci se obrađuju i stavljaju na raspolaganje državama potpisnicama CTBT-a u sirovom i analiziranom obliku.
Još jedan element je i Izravna inspekcija (On-site inspection – OSI). Nakon što CTBT stupi na snagu, države će moći zatražiti inspekciju za prikupljanje dodatnih dokaza na terenu ako IMS otkrije moguću nuklearnu eksploziju.
”Ova mreža mora biti sposobna detektovati eksploziju ekvivalentnu 1 kilotonu TNT-a ili više. Daću vam referencu za poređenje: bombe bačene na Hiroshimu i Nagasaki bile su ekvivalentne 15 kilotona. A trenutno se radi na tome da se može lako detektovati eksplozija od pola kilotona. Tehnologija napreduje i sa svim time smo sigurniji u svoje sposobnosti”, kazao je dr. Robert Floyd, izvršni sekretar CTBTO-a.
Kako je naglasio dr. Floyd, uloga nauke veoma je važna u kreiranju javnog zakonodavstva. “Nauka donosi neophodne inpute u javne debate, ali se ne uzima uvijek u obzir, jer stvaranje zakona ovisi i o drugim stvarima. Postoje ekonomski, društveni, istorijski, pravni aspekti koje treba uzeti u obzir prilikom pravljenja zakonskih okvira. Ohrabrio bih naučnike da se uključe i donesu najbolje u razvoju zakona jer i oni imaju svoju važnu ulogu u demokratskim procesima”, za kraj je istakao dr. Floyd.
Jelena KALINIĆ
