Dok se radna snaga suočava s različitim problemima, istovremeno u našoj zemlji sve više nedostaje radne snage. Radnika nedostaje u svim branšama, a u posljednje vrijeme, najviše nedostaje konobara i kuhara, bar tako kažu podaci za Unsko-sanski kanton. Ovaj problem do izražaja posebno dolazi u jeku turističke sezone.
Posljednjih godina USK je u velikom deficitu radne snage, posebno konobara, koji su sve više traženi. Pored boljih uslova za radnike u ovoj branši, u drugim zemljama oni su i više cijenjeni i poštovani.
Iako Damir Hairlahović ističe da je trenutno zadovoljan svojim poslom, ukazuje i na velike probleme koji su svojevremeno i njega odveli preko granice.
„Bio sam sezonski radnik u Hrvatskoj, radio ovaj posao. Tamo je malo više poštovanja prema ljudima koji rade taj posao, malo je veći bakšiš. Što se tiče plate i primanja, to je skoro isto. Samo što je tamo radnik više cijenjen, ima svoje slobodno vrijeme i kad je slobodan slobodan je. Kod nas, kad dođe vrijeme da si slobodan, nisi slobodan, uvijek si na nogama, uvijek te gazda zove“, priča on.
Možda vas zanima:
No, pored odlaska konobara, problem za poslodavce predstavlja i nedostatak kvalifikovanog kadra.
„U našem objektu nemamo nijednog odškolovanog konobara osim naše porodice“, ističe Azerina Junuzović, predsjednica Udruženja ugostitelja Una.
Velika je potražnja za konobarima na tržištu, ali u školama taj smjer jedva da opstaje.
„Konbari već drugu godinu nisu zastupljeni. Odaziv skoro pa nikakav, vjerovatno jer učenici i njihovi roditelji smatraju da je potcijenjeno i da taj zanat može raditi svako. To nije tako. Sad u ugostiteljskim objektima imate konobare koji su ekonomisti, turistički tehničari… razni profili, jako malo pravih konobara ima“, kaže Ervin Bajraktarević, direktor Mješovite srednje škole u Bihaću.
Mnogi se pitaju, ako se nastavi ovim tempom, da li je Bosna i Hercegovina na korak do uvoza radne snage. Je li rješenje strateško obrazovanje kadra na osnovu potreba tržišta rada ili poslodavci treba da mijenjaju strategiju rada?
