Hrvatska Vlada najavljuje povećanje minimalne plaće. Od iduće godine minimalna plaća u Hrvatskoj će biti neto 4.220 kuna (560 eura), odnosno, bruto 700 eura. Sadašnja hrvatska minimalna neto plaća iznosi 3.750 kuna (500 eura), tj. 4.700 kuna bruto (624 eura).
Rekordna inflacija
Premijer Andrej Plenković najavio je ranije da je cilj Vlade da do kraja njezinog mandata koji istječe sredinom 2024. prosječna neto plaća u Hrvatskoj dosegne 8.200 kuna (1.088 eura). U srpnju ove godine prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 7.576 kuna (1.000 eura).
Sindikalisti smatraju da je ovaj cilj Vlade dostupan, ali, kako kažu, ne nauštrb doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Povećanjem minimalca na 4.220 kuna su zadovoljni, ali ističu da to povećanje od ukupno 500 kuna (60 eura) mora biti više. Traže da minimalna plaća za iduću godinu bude neto 730 eura. Razlog je galopirajuća inflacija. Inflacija u Hrvatskoj je najviša otkad se mjere podaci. Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u rujnu 12,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, pa je tako inflacija dosegnula najvišu razinu od kada Državni zavod za statistiku vodi te podatke. Na godišnjoj razini porasle su cijene u svim kategorijama, a najviše hrana za 19,1 posto.
Na mjesečnom nivou, prema statistici, najviše su u prosjeku poskupjele odjeća i obuća za 21,1 posto. Prema medijskim izvorima s početka ove godine, minimalnu plaću u Hrvatskoj primaju 52.000 radnika. Osim ovih radnika prijavljenih na minimalac, još je i oko 100.000 zaposlenih čija plaća iznosi nekoliko desetaka kuna više od minimalca. Najviše radnika na minimalcu, njih oko 20.000, zaposleno je u drvnoj, kožnoj i tekstilnoj industriji.
U izjavama za državnu agenciju Hina, sindikalisti naglašavaju da se od minimalca ionako samo preživljava. Uz aktualnu inflaciju ovo preživljavanje je, kažu, još teže. U Hrvatskoj rast minimalne plaće ne prati rast i ostalih plaća, prije svega u privatnom sektoru. Upozoravaju da je u značajnom dijelu privatnog sektora razlika između minimalne plaće i plaće poslova srednje stručne spreme gotovo zanemariva. Ovo se odnosi prvenstveno na tekstilni i prerađivački, ali i trgovački sektor. Povećanje minimalca je za privatne poslodavce zakonska obaveza.
”Iako neki poslodavci jedva spajaju kraj s krajem, postoje mnogi koji koriste ovu situaciju i ovakvu minimalnu plaću kako bi svoje radnike držali prijavljene na minimalne plaće, a neku razliku im isplaćivali na crno, čime ih varaju za doprinose”, rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever.
Ima i sindikalnih vođa koji misle da će teret rasta minimalca poslodavci podnijeti normalno, jer su svjesni da ne mogu zadržati konkurentnog radnika čak ni za plaću budućeg minimalca od neto 560 eura.
”Za tu plaću nijedan poslodavac u Hrvatskoj ne može naći radnika, što znači on mora radniku ili isplatiti više u netu ili na neki drugi način”, kaže predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel.
Predzadnji u EU
Govoreći o prosječnoj plaći, sindikalisti ukazuju da ona nije zakonska obaveza, već da se računa zbrojem svih isplaćenih plaća u privatnom i javnom sektoru pa Vlada rast prosječne plaće može potaknuti jedino poreznim izmjenama, manjim oporezivanjem plaća ili rastom neto plaća u javnom sektoru. Zalažu se i za veće plaće u javnom sektoru jer ljudi istih kvalifikacija u privatnom sektoru su daleko više plaćeni pa tako u obrazovanju postoji deficit profesora matematike, fizike i informatike.
Ulaskom u eurozonu Hrvatska će po visini prosječne i minimalne plaće biti na predzadnjem mjestu, konstatiraju ovi sindikalisti.
