Medžlis Islamske zajednice Bužim nije imao porušenih džamija, te iz tog razloga u ovom krajiškom gradu nisu radili na obnovi porušenih, već na izgradnji novih džamija. Tako je poslije rata izgrađeno novih 11 džamija, dok su prijeratne džamije doživjele temeljitu rekonstrukciju.
Vjerski život u viteškom gradu uvijek je bio i ostao za primjer ostalim gradovima Unsko-sanskog kantona. Nakon što su migracije uzele svoj danak, ni ovdje stanje nije isto kao prije.
Bužim je devedesetih godina imao devet džemata i uz dvije džamije koje su izgrađene neposredno pred rat, ukupno 11 džemata kada je počela agresija na BiH. Osim spomenutih 11 džemata, imali su i 30 mekteba u kojima se tokom ramazana klanjao teravih-namaz gdje su klanjali mlade softe. Danas imaju ukupno 22 džemata sa stalno uposlenim imamima, i 30 mekteba. Svaki džemat ima svoju džamiju, mektepsku učionicu sa pratećom opremom i vakufsku kuću sa haremom.
Kada je završen proces izgradnje novih i obnove starih džamija, počelo se razmišljati u pravcu izgradnje objekta Medžlisa jer je postojala realna potreba za tim.
“Pored mladih imama i imama koji su na imamskoj službi na području Medžlisa Islamske zajednice Bužim, imamo tri hafiza. To su Dževad-ef. Šahinović, Muhamed-ef. Žutić i novog hafiza Emin-ef. Grošića koji je nedavno položio hifz pred Komisijom Rijaseta Islamske zajednice u BiH. Kada je ramazan u pitanju, ovdje je tradicionalno sve podređeno mubarek mjesecu”, ističe predsjednik MIZ-a Bužim Eniz Veladžić.
Dodaje kako Bužimljani drže do svetog mjeseca, a Medžlis IZ Bužim tradicionalno pojačava svoje aktivnosti upravo u blagoslovljenom mjesecu ramazanu.
“Ljudi kod nas tradicionalno u ramazanu plaćaju članarinu više nego u drugim mjesecima, daju priloge za održavanje džamija više nego u drugim mjesecima, a posebno izvršavaju obavezu zekata u ovom mjesecu. Sadekatul fitr se jedino daje u ramazanu, a zekat se može dati i tokom drugih mjeseci, ali s obzirom da naš narod zna da se svako dobro djelo u ramazanu vrednuje deset puta više nego u ostalim mjesecima, tako se i trudi da čini što više hajrata”, ističe Veladžić.
Medžlis Islamske zajednice na čelu sa glavnim imamom Mehmed-ef. Harčevićem i užom grupom imama, priprema i organizuje prikupljanje zekata, organizuje iftare za Izvršni odbor MIZ-e Bužim, za imame, mutevelije, članove Skupštine MIZ-e i za sve ljude koji su vezani za rad Islamske zajednice na tom području.
“Zajedno sa imamima organizujemo službene posjete privrednicima na području Bužima s ciljem povećanja iznosa koji se sakuplja na ime zekata i sedakatul fitra, tako da se Bužim može uporediti sa dosta većim sredinama i medžlisima kada je institucija zekata u pitanju. Migracije koje su zahvatile cijelu Bosnu i Hercegovinu, posebno Bosansku krajinu odrazile su se i na Bužim. Sve je manje naroda, a to se održava i na vjerski život što se najbolje vidi u ramazanu”, kaže glavni imam Medžlisa IZ Bužim Mehmed-ef. Harčević
Kada je u pitanju kadrovska struktura, dodaje da je ona na zavidnom nivou. Svi imami su prijavljeni i nema honorarnih imama. Među njima ima magistara, profesora i hafiza. Tu imamsku ili kadrovsku strukturu su, kaže, riješili na zadovoljavajući način.
“Kada govorimo o prosjeku starosti imama u Bužimu, to je oko 33 godine i radi se o uglavnom mladom kadru. Što se tiče mektepske nastave, ja sam već 15 godina glavni imam i kada sam došao, u izvještajima je bilo preko 2.200 polaznika mektepske pouke, a po zadnjem izvještaju taj broj se prepolovio tako da sada imamo ukupno 1.152 polaznika mektepske nastave. Uzrok takvog stanja su migracije koje pogađaju cijelu zemlju, pa i naš kraj. Ono što je zanimljivo, kolege iz Ljubljane su nam kazale da tamo više od 900 djece pohađa mektepsku pouku. Dakle, to je posljedica migracija, pa se taj broj ovdje smanjuje a tamo povećava jer naši ljudi većinom odlaze u ove bliže zemlje kao što je Slovenija. Kada je u pitanju vjeronauka, na osnovu izvještaja vjeroučitelja mogu kazati da je odaziv učenika na nastavu vjeronauke stopostotni. Za razliku od vjeronauke, odaziv na mektepsku pouku je 90-postotni ali većinom su sva djeca obuhavćena mektebom”, ističe ef. Harčević.
Problem migracija odražava se i na imamski poziv. Tako su u Medžlisu IZ Bužim nedavno imali problem da pronađu imama kojeg bi angažirali na upražnjeno mjesto koje se pojavilo nakon odlaska stalno uposlenog imama. Tek nakon nekoliko konkursa i mjeseci uspjeli su da riješe ovo pitanje.
Migracije se održavaju i na posjete džamijama, zbog čega su bužimske džamije pune onda kada dijaspora dolazi na odmor, kao što je slučaj i u ostalim gradovima Bosanske krajine.
“Ramazan je prije tridesetak godina imao neku svoju posebnost i draž. Kada tadašnje ramazane uporedimo sa ovim danas, možemo kazati da postoji određena razlika, ali mi pokušavamo da animiramo građane i nove generacije da posvete pažnju ovom mubarek mjesecu”, poručuje glavni imam Harčević.
