Rusiji i Ukrajini ponestaje municije, ali jedna zemlja ima značajnu prednost

5 min. čitanja
Nakon skoro dvije godine sukoba visokog intenziteta, obje strane ostaju bez municije. A bez značajne i trajne zapadne vojne podrške, Ukrajini je suđeno da bude preplavljena znatno većom sposobnošću Rusije da se ponovo naoruža.

Uprkos tome što Rusija ima znatno veću vatrenu moć, njena ilegalna invazija na Ukrajinu nije išla po planu.

Iako Ukrajina nije bila članica NATO-a, Zapad je odgovorio na apel predsjednika Volodimira Zelenskog za pomoć velikom količinom visokotehnološkog oružja i municije. Međutim, nakon skoro dvije godine sukoba visokog intenziteta, obje strane ostaju bez sredstava za ratovanje, piše SkyNews u analizi Seana Bella, vojnog analitičara.

Inspirisan početnim uspjesima Ukrajine u oslobađanju 12.000 kvadratnih kilometara okupiranog Harkova u septembru 2022., Zapad je obezbijedio ogromnu količinu vojnih zaliha za podršku proljetnoj ofanzivi Kijeva. Međutim, uprkos mjesecima intenzivnih borbi, linije fronta se nisu značajno pomaknule, a objema je stranama potrebno više vatrene moći da prevladaju.

Nijedna nacija nema dovoljne ratne zalihe municije da zadovolji zahtjeve rata s obzirom na visok tempo borbi. Rusija je oduvijek skladištila osnovno oružje i vjeruje se da je rat započela sa nekoliko miliona artiljerijskih granata – međutim, čak i te zalihe su sada na izmaku.

Ukrajina se nije mogla mjeriti sa ruskim zalihama oružja, ali zapadna podrška se fokusirala na visokotehnološko oružje koje je Ukrajini omogućilo precizne udare. No, ovo zapadno oružje dolazi iz postojećih zaliha, zbog toga je svako oružje koje je donirano Ukrajini povećalo rizik nacionalne sigurnosti onoga ko daje oružje.

Donacijom “starih zaliha” oružja, Zapad je procijenio da su troškovi i implikacije rizika izvodljivi, ali je snabdjevanje, neizbežno, ograničeno.

Kako bi riješila nedostatak vatrene moći, Rusija se okrenula Sjevernoj Koreji za isporuku balističkih projektila i milion artiljerijskih granata, a može se očekivati ponovna saradnja. Iran također rado isporučuje bespilotne letjelice i veće rakete, koje možda nisu tako sposobne ili učinkovite kao njihove zapadne “kolege”, ali najvažnije je da su sada dostupne.

Osim toga, Rusija ima ogromnu odbrambenu industrijsku bazu koja je prešla na ratnu osnovu i finansirana je ogromnim prihodima od nafte.

“Rusija se ponovo naoružava, i to brzo”, rekao je Bell.

Za razliku od njih, Ukrajina ima novu industrijsku bazu koja je vrlo ranjiva na ruske raketne napade – potrebni su mjeseci da se izgradi proizvodni kapacitet, a samo jedan udar Rusije da se uništi. Ukrajina se nada da će ove godine izgraditi milion bespilotnih letjelica, ali to ne može da parira kapacitetima ili sposobnostima ruske odbrambene industrije i nema oružje da ugrozi rusku industrijsku bazu.

Ukrajinski BDP je također samo djelić ruskog – 157 milijardi funti naspram skoro 1,6 biliona funti, tako da se ne može takmičiti sa globalnom kupovnom moći Rusije ili nacionalnim odbrambenim industrijskim kapacitetima.

“Pa gdje to sve ostavlja Ukrajinu? Bez značajne i trajne zapadne vojne podrške, predodređena je da bude preplavljena – na kraju – znatno većom sposobnošću Rusije da se ponovo naoruža”, piše Bell.

Ogoljene zapadne zalihe ne mogu zadovoljiti potrebe Ukrajine, ali Zapad ima znatno veći kapacitet da mobilizira svoju odbrambenu industrijsku bazu ako to odluči. Ranije prošle godine, Zapad je obećao Ukrajini da će obezbijediti milion metaka artiljerije do marta 2024. Iako zapadna industrija ima kapacitet da odgovori, ovo obećanje neće biti održano.

Zapadna politička podrška Ukrajini i dalje je snažna, ali ta namjera tek treba da bude usklađena s potrebnom kolektivnom finansijskom opredijeljenošću.

Zapadno planiranje odbrane pretpostavljalo je da je malo vjerovatno da će dugotrajni ratovi visokog intenziteta biti veliki problem i da će mu tehnologija pružiti asimetričnu vojnu prednost. Međutim, specijalno oružje je skupo i može se nabaviti samo u relativno malom broju.

Zelenski je uvijek tvrdio da se bori protiv Rusije u ime Zapada, a da ona ne mora da angažuje borce. Ali Ukrajina ne može prevladati bez vojne (i finansijske) pomoći.

Ohrabreni Putin možda u bliskoj budućnosti neće predstavljati prijetnju izvan ukrajinskih obala, ali bi pobjeda u Ukrajini neizbježno imala dugoročne posljedice.

“A šta bi Kina, s jednim okom na Tajvanu, napravila od takve pobjede?”, pita se Bell aludirajući na potencijalnu novu krizu ukoliko Rusi uspiju u svojoj namjeri.

Rat u Ukrajini je razotkrio neke kritične nedostatke ratnih pretpostavki Zapada. Osim ako se ne posveti koordinisanoj dugoročnoj strategiji za stvaranje oružja koje je Ukrajini potrebno, i to hitno, dat će Putinu pobjedu za kojom žudi.

Klix.ba

Podijeli ovaj članak