Poljska se sve više trudi da ima najjaču vojsku u Evropi, a to je uzrokovalo zabrinutost nekih stručnjaka zbog visokih troškova tog nastojanja.
Prema izvještaju Euronewsa, Poljska će, ako sve bude po planu, postati nova vojna velesila u Evropi. Vodeći političari vladajuće stranke Pravo i pravda nedavno su izjavili da će Poljska u sljedeće dvije godine imati najjaču vojsku u Evropi zahvaljujući velikoj modernizaciji.
Od početka agresije Rusije na Ukrajinu, vojska je postala jedno od ključnih pitanja u Poljskoj, koja se priprema za mogućnost da se rat proširi na njeno tlo. Premijer Mateusz Morawiecki je tokom prošlogodišnjeg obilježavanja nezavisnosti obećao da će Poljska imati najjaču kopnenu silu u Evropi.
“Mi ojačavamo vojsku, za razliku od onih koji su vladali do 2015. godine”, izjavio je ministar odbrane Mariusz Blaszczak. Međutim, da li je ovo realan cilj ili samo skupo obećanje u svrhu sticanja podrške prije izbora ove godine?
Prema Global Firepower Military Strength Rankingu za ovu godinu, najjače vojske u Europi su Rusija, Velika Britanija, Francuska i Italija.
Britanska vojna snaga uglavnom se temelji na kopnenoj vojsci i zrakoplovstvu. Francuska ima jaku flotu helikoptera i nekoliko razarača. Italija ima 404 helikoptera i dva nosača aviona. Nakon spomenutih država, slijedi Poljska, koja ima plan da postane najjača vojska na Starom kontinentu.
“Poljska je u tranziciji. Naručila je stotine američkih, njemačkih i južnokorejskih vozila. Povećala je vojne troškove na više od tri posto BDP-a”, kaže Frank Ledwidge, advokat i bivši vojni oficir iz Velike Britanije koji je služio na Balkanu, u Iraku i Afganistanu.
Andrzej Duda, predsjednik Poljske koja je punopravna članica NATO-a od 1999. godine, potpisao je zakon kojim je vladi dozvoljeno da vojna potrošnja od ove godine iznosi tri posto BDP-a. To je obaveza koju države preuzimaju prilikom ulaska u NATO.
Kao poređenje, Njemačka je nedavno obećala povećanje vojne potrošnje na dva posto BDP-a. Prema podacima iz 2021. godine, Grčka je izdvajala 2,8 posto BDP-a za vojne potrebe, Latvija 2,3 posto, Estonija dva posto, Rumunija 1,9 posto, a Francuska, Kipar i Litvanija 1,8 posto.
Finska, koja je također članica NATO-a, ima jednu od najjačih vojski u Europi. Planira potrošiti šest milijardi eura ili 2,3 posto BDP-a na vojsku sljedeće godine. To je 116 miliona eura manje od očekivane vojne potrošnje do kraja ove godine.
Zamjenik premijera Poljske Jaroslaw Kaczynski predložio je povećanje vojne potrošnje svoje zemlje na pet posto BDP-a u narednih deset godina. Najavljena je velika nabavka modernih vojnih vozila i nova zapošljavanja u vojsci.
Planira se regrutacija 150.000 vojnika u narednih deset godina, što bi povećalo broj vojnika na 300.000. Također će biti formirano šest oklopnih jedinica. Francuska i Njemačka imaju po dvije oklopne jedinice, dok Velika Britanija ima samo jednu.
Planirana je kupovina hiljadu novih tenkova i 600 komada artiljerijskog oružja, većinom iz Južne Koreje i Sjedinjenih Američkih Država. To bi Poljskoj omogućilo veću vatrenu moć od Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Italije zajedno.
Poljska je u julu ove godine primila 33 nova tenka M1 Abrams, što je dio ukupne kupovine vrijedne 4,9 milijardi eura. Također očekuje isporuku skoro 1.000 borbenih tenkova K2 Black Panther, koje je kupila od Južne Koreje. Do 2025. godine bit će isporučeno 180 tih tenkova u vrijednosti od 3,16 milijardi eura, dok će ostali biti proizvedeni u Poljskoj prema dozvoli Južne Koreje.
Poljska je platila 9,2 milijarde eura za 468 raketnih lansera HIMARS, koji su bili od velike pomoći Ukrajincima u odbrani od agresije.
Frank Ledwidge smatra da Poljska ima potencijal postati najjača vojska u Europi, ali ističe da će regrutacija vojnika biti veliki izazov i logistički i finansijski teret za zemlju.
“Ali treba imati na umu da Poljska postaje sve bogatija, za razliku od država poput Vel
