Zbog deficita radne snage u Hrvatskoj, u državnu službu će zapošljavati i umirovljenike. Nedostatak radne snage u zemlji je sveprisutna tema hrvatskih medija. Nitko ne želi u državne službenike, kako se tvrdi. Javni natječaji propadaju jer se kandidati ne javljaju ili naknadno odustaju iako su primljeni. Ministarstvo pravosuđa i uprave uputilo je u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću obrazac prethodne procjene za Nacrt prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državnim službenicima.
Stornirani natječaji
Prema ovom obrascu, državni službenici bi mogli nastaviti raditi u punom ili skraćenom vremenu do 67. godine. Prema sadašnjem zakonu, državnom službeniku služba prestaje po sili zakona kad navrši 65 godina i najmanje 15 godina radnog staža, osim ako se čelnik tijela i državni službenik ne dogovore drukčije vodeći računa o potrebama službe, a služba prestaje najkasnije posljednjeg dana godine u kojoj je službenik navršio 65 godina.
U obrascu o javnom savjetovanju navodi se sve pobrojano na početku ovog teksta. Uz stornirane javne natječaje za zapošljavanje, bitan moment je i činjenica da krajem ove godine u mirovinu odlazi veći broj službenika, koji rade na najsloženijim poslovima u državnim tijelima. Zbog minornog interesa za rad u državnoj službi, njih nema tko zamijeniti. Također, ukazuje se na trend smanjenja broja državnih službenika.
U državnoj službi krajem 2020. bilo je zaposleno 58.498 osoba, a već sljedeće 2021. taj broj je bio 58.020, odnosno 498 službenika manje. Od 2015. broj državnih službenika smanjio se za oko tisuću. Zaključno, izmjenom Zakona o državnim službenicima ublažile bi se posljedice nezainteresiranosti stručnjaka za rad u državnoj službi, nemogućnost popunjavanja radnih mjesta putem javnog natječaja i osiguralo pravovremeno obavljanje poslova državnih tijela.
Ovdje treba dodati da su to često poslovi koji traže znanje, stručnost, ali i iskustvo. Savjetovanja sa zainteresiranom javnošću provode se u postupcima donošenja zakona. Za predstavnike zainteresovane javnosti savjetovanje predstavlja priliku da svojim znanjem, iskustvom i stručnošću utječu na javne politike u ime skupina i interesa koje zastupaju. Spomenuto savjetovanje traje do 28. ovog mjeseca, nakon čega će biti objavljeno javno izvješće koje se dostavlja Vladi RH.
Državni službenici i namještenici imaju potpisan kolektivni ugovor s Vladom RH kao poslodavcem, a potpisali su ga njihovi sindikati. Ovaj vrlo detaljan kolektivni ugovor među ostalim uključuje i odredbu po kojoj će se osnovna plaća uvećati magistru znanosti za osam posto, doktoru znanosti za 15 posto. Osnovna plaća uvećat će se za svaki sat rada za rad noću (40 posto), prekovremeni (50 posto), rad subotom (25 posto), rad blagdanom (150 posto).
Zaštita dostojanstva
Odredba o zaštiti dostojanstva isključuje ponašanje kojim se ono narušava, a to može biti i ogovaranje na poslu. Također, državnom službeniku ili namješteniku kome nedostaje najviše tri godine do ispunjenja uvjeta za mirovinu ne može prestati služba bez osobnog pristanka itd. U sklopu Vladinog prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o radu koji je već u saborskoj proceduri niz je poticaja kojima se želi motivirati ljude na dulji ostanak u svijetu rada, da se vrate u svijet rada ohrabruju se i umirovljenici. Na problem deficita radne snage ukazuje i podatak da je ove godine otprilike svaki 17. zaposleni u Hrvatskoj došao iz inozemstva. Turizam jeste jedan od najvećih poslodavaca, ali za stručnim i iskusnim zaposlenicima tragaju u svim sektorima.
