Vlada RH uputila je Hrvatskom saboru u proceduru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, kojima se nastoji spriječiti neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme, tako da bi se ugovor mogao sklopiti najduže na tri godine, s istim radnikom najviše tri uzastopna ugovora, ističu iz Vlade.
Vojnici i policajci
Najvažnije izmjene obuhvaćaju i ugovor o radu za stalne sezonske poslove. Predloženim izmjenama uvodi se novi način obavljanja stalnih sezonskih poslova koji uključuju i rad na neodređeno vrijeme te mogućnost zakonitog rada izvan sezone. Potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu rada. Rad kod kuće ili rad na daljinu moći će se obavljati kao stalan, privremen i povremen i to pod uvjetom da radnik i poslodavac ugovore takvu vrstu rada. Ugovor će morati, između ostaloga, sadržavati podatak o naknadi troškova koje je poslodavac obvezan naknaditi radniku.
Uređuje se i dodatni rad (tzv. dopunski rad) za drugog poslodavca i to bez suglasnosti matičnog poslodavca i uz veći broj dopuštenih sati takvog rada (8 sati tjedno ili duže, ali najviše 16 sati tjedno). Novost je novi oblik rada putem digitalnih radnih platformi (npr. Glovo, Bolt, Uber itd) radi zaštite osoba koje na taj način rade. Također, uvodi se izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu radi poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu starijih radnika, rekli su iz Vlade.
Prema prijedlogu izmjena Zakona o radu, radnik koji navrši 65 godina i 15 godina staža ima pravo birati hoće li ići u mirovinu ili će nastaviti raditi. Prema postojećim propisima, poslodavac je imao pravo otkazati ugovor o radu zaposleniku s navršenih 65 godina. Ali, više neće moći otkazati radni odnos radniku koji stekne uvjete za starosnu mirovinu ako to sam radnik ne želi, a zaposlenima će biti omogućen dobrovoljan ostanak u radnom odnosu do 68. godine. Oni koji nastave raditi do 68. godine mogu računati na 16,2 posto višu mirovinu, a ako u dogovoru s poslodavcem nastave raditi do 70. godine, moći će povećati svoju mirovinu za čak 27 posto.
Povećanje mirovina onima koji će nastaviti raditi i nakon 65 godina uređuje se Zakonom o mirovinskom osiguranju, čiji je konačni prijedlog izmjena i dopuna upravo u postupku u Saboru. Što se tiče Zakona o radu, prema novim zakonskim prijedlozima, ima više opcija za rad uz isplatu mirovine. Tako radnici koji žele nastaviti raditi u smanjenom opsegu mogu odabrati drugu zakonom dopuštenu mogućnost, a to je rad uz mirovinu. U tom slučaju, mogu iskoristiti pravo na otpremninu i ponovno se radno aktivirati na pola radnog vremena nakon stjecanja mirovine. Skraćeni radni odnos uz isplatu mirovine omogućen je umirovljenicima s prijevremenom i punom starosnom mirovinom, kao i onima s obiteljskom mirovinom.
Pod još povoljnijim uvjetima pravo na zapošljavanje imaju umirovljeni prema posebnim propisima. Ovo se odnosi na umirovljene vojnike i policajce koji za razliku od ostalih mogu raditi puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine. Umirovljeni branitelji mogu raditi pod istim uvjetima kao i umirovljenici u prijevremenoj i starosnoj mirovini, no ako se radi o osobama sa statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI), imaju pravo raditi puno radno vrijeme uz smanjenje mirovine za trećinu, drugim riječima, za cijelu plaću i dvije trećine mirovine.
Ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Marin Piletić najavljuje proširenje kruga umirovljenika koji će moći raditi puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine.
Poticanje na rad
Cilj je potaknuti rad i nakon stjecanja prava na mirovinu. Analitičari smatraju da je poticanje ljudi da rade dulje pozitivno, jer Hrvatska ima nepovoljan omjer zaposlenika i umirovljenika, a i relativno puno, kako se navodi, mladih umirovljenika. Prema statistici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), odnos broja korisnika mirovina i osiguranika je 1:1,34, odnosno jednog umirovljenika financira 1,34 radnika.
Prije 40 godina, tj. 1980. broj radnika u Hrvatskoj u odnosu na broj umirovljenika bio je 4:1, navode specijalizirani lokalni portali. Iako saborska rasprava još nije ni započela, oglasili su se sindikalisti koji ističu da svi radnici ne mogu raditi ni do 65. jer su potrošeni radom. Pozitivnom se smatra odluka Vlade da zakonski ograniči neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno. Neslužbeno, u Hrvatskoj je više od 90 posto ugovora o radu na određeno vrijeme. Očekuje se da će novi Zakon o radu stupiti na snagu početkom iduće godine, dok bi poglavlje koje se odnosi na reguliranje rada putem digitalnih radnih platformi stupilo na snagu 1.1.2024.
