Unatoč svim pričama o potrebi smanjenja našeg uticaja na klimu, emisije ugljika iz fosilnih goriva ove će godine dosegnuti rekordnu razinu. Dakle, iako je 2022. možda sličila traileru za film katastrofe, neki stručnjaci vjeruju da smo možda već kupili kartu za igrani film, piše iflscience.com.
Klimatolog Robert Vautard, voditelj francuskog Instituta Pierre-Simon Laplace, rekao je za agenciju France-Presse da će “2022. godina biti jedna od najtoplijih godina na Zemlji, sa svim pojavama koje prate više temperature.”
Na vrhuncu godine pojavljuju se rekordni toplotni valovi koji su uzrokovali isparavanje jezera diljem Evrope i Azije, katastrofalna suša koja je donijela bijedu milionima na Afričkom rogu i razorne poplave u Pakistanu.
„Nažalost, ovo je tek početak“, kaže Vautard.
Gledajući unatrag u proteklih 12 mjeseci, jasno je da su znakovi upozorenja postajali sve glasniji, a neki klimatolozi vjeruju da je možda već prekasno da se spasimo od katastrofe. Još u februaru, na primjer, izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama pokazalo je da 42 posto svjetskog stanovništva živi u područjima koja se smatraju “vrlo ranjivima” na utjecaje klimatskih promjena.
Vezani tekst:
– Deset najskupljih klimatskih katastrofa u 2022. godini: Cijenu u svakom obliku plaćaju ljudi
Komentirajući izvješće, glavni tajnik UN-a António Guterres rekao je da je zemaljska kugla sada osuđena da postane “atlas patnje”.
U međuvremenu, u maju je istraživanje pokazalo da postoji 48 posto šanse da će globalne temperature porasti za 1,5°C (2,7°F) u odnosu na predindustrijske razine u sljedećih pet godina. To predstavlja donju prihvatljivu granicu zagrijavanja utvrđenu Pariškim sporazumom iz 2015., čiji je cilj spriječiti katastrofalni porast od 2°C (3,6°F).
Ipak, kako je 2022. odmicala, a rekordno ljeto na sjevernoj hemisferi došlo i prošlo, postalo je sve jasnije da nam ciljevi utvrđeni u Parizu izmiču iz ruke. Prema deprimirajućem izvješću, Gambija je bila jedina nacija koja se zapravo držala svojih obećanja iz Pariškog sporazuma, prije nego što je nedavno smanjena na ‘Gotovo dovoljan‘.
Na COP27 u Egiptu u studenom, UN je predstavio vlastita otkrića da trenutno ne postoji “nikakav vjerodostojan put” za ograničavanje globalnog zagrijavanja, dok je Guterres rekao delegatima da je “cilj od 1,5 °C na održavanju života – a strojevi zveckaju.”
“Opasno se približavamo točki s koje nema povratka”, rekao je tijekom svog uvodnog obraćanja.
Zatim je stigla vijest – koju je objavio Global Carbon Project – da će emisije ugljičnog dioksida iz fosilnih goriva ove godine porasti za jedan posto, dosegnuvši rekordnih 36,6 milijardi tona. Da bi cilj od 1,5 stupnjeva ostao održiv, globalne emisije moraju pasti za 45 posto u ovom desetljeću i doseći neto nulu do 2050., tako da je jasno da se krećemo u pogrešnom smjeru.
Ako se sadašnji trendovi nastave, UN predviđa da će se svijet do kraja stoljeća zagrijati na između 2,4 i 2,6°C (4,3-4,7°F) u odnosu na predindustrijske razine. Dogodi li se toliki porast temperature, na klimatske katastrofe 2022. gledat ćemo kao na dobra stara vremena.
Ipak, nije sve kraj propasti, budući da je postignut određeni napredak i još uvijek ima vremena da se ograniči šteta. Ranije ovog mjeseca 190 zemalja potpisalo je plan pod nazivom Globalni okvir za biološku raznolikost (GBF), čiji je cilj zaštititi 30 posto svjetskih kopnenih i morskih ekosustava do 2030. godine.
Pridržavanje obećanja poput GBF-a moglo bi biti ključno za zaštitu klime i sprječavanje daljnjih katastrofa u budućnosti. Tijekom sljedećih 12 mjeseci predanost vlada i korporacija ispunjavanju ovih obećanja ponovno će biti stavljena na kušnju, ne samo na COP28, čiji će domaćin biti Ujedinjeni Arapski Emirati, izvoznik fosilnih goriva.
