Koja temperatura je previsoka za ljude? To pitanje dobilo je svoj odgovor u nedavnom izvještaju profesora Louisa Halseya i njegovog tima sa Univerziteta u Roehamptonu u Velikoj Britaniji.
Svojim istraživanjem tim je došao do kritične gornje granice, prenosi IFL Science.
Tačka u kojoj stvari postaju opasne kada govorimo o ljudskoj toleranciji vrućine nalazi se na 40 do 50 stepeni Celzijusa.
Glavni razlog
Glavni razlog za tu granicu je stopa metabolizma u mirovanju koja, kako su otkrili Halsey i njegove kolege, može biti viša kada su ljudi izloženi vrlo vrućim uslovima.
“Mnogo posla je već obavljeno po pitanju spektra temperatura na kojima različite životinjske vrste žive po pitanju minimalne stope metabolizma u mirovanju i samim tim niske potrošnje energije. Zanimljivo je da postoji mnogo manje informacija na tu temu što se tiče ljudi“, navodi Halsey, prenosi Nova.rs.
Shvatanje koje temperature su previsoke za ljude ključno je za osiguravanje sigurnih radnih uslova.
To će vjerovatno postati teže u budućnosti, pošto je ove sedmice objavljeno da je Zemlja upravo dostigla najviše prosječne globalne temperature otkad postoje mjerenja.
Taj rekord srušen je dva puta u tri dana. To je poprilično alarmantno.
Globalna temperatura dostigla je prosječnih 17,18 stepeni Celzijusa. To ne zvuči tako strašno, ali prethodni rekord iznosio je 17,01 stepeni. To je trend koji niko ne želi da vidi.
Skočile temperature
Stvarnost iza tih statistika je sljedeća: temperature su značajno skočile u regijama na jugu Sjedinjenih Američkih Država i u Kini. Na sjeveru Afrike dostigle su 50 stepeni. Upravo to je trenutak, kažu Halsey i njegove kolege, gdje nastaju problemi.
Moguće je da će se situacija još pogoršati.
“Izgledno je da će jul biti najtopliji u historiji. To “u istoriji” znači od perioda od prije nekih 120.000 godina,” kaže dr Karsten Hostin, istraživač atmosferske radijacije na Univerzitetu Lepzig u NJemačkoj.
Traju dodatna istraživanja kako bi se bolje shvatilo zašto više temperature mogu da rezultiraju porastom potrošnje metaboličke energije.
Halsey i njegov tim takođe će istražiti kako uslovi iznad gornje kritične granice mogu utjecati na zdravlje srca u različitim starosnim grupama i fizičkoj formi.
“Otkrili smo značajne promjene u reakciji funkcije srca na toplotu u različitim kategorijama ljudi. Poslednja u nizu je razlika u polu. U prosjeku, muškarci i žene pokazuju neke ključne razlike u reakciji kardiovaskularnog sistema na toplotu.
Ovo istraživanje daje nam ključno znanje o tome kako reagujemo na okolinu koja nije optimalna i koliko se pojam optimalnog razlikuje između ljudi s različitim karakteristikama”, rekao je Halsey.
