Tim putem naše srce pumpa manju količinu krvi te se energija u tijelu usmjerava s varenja hrane na druge značajne radnje: zacjeljivanje rane, intelektualni rad i savladavanje bolesti. Doktor Allan Cott, jedan od zagovornika liječenja postom, u svojoj knjizi “Post kao način života” navodi kako post dovodi do cjelokupnog fiziološkog odmora digestivnog trakta kao i centralnog nervnog sistema, te da normalizira i balansira metabolizam.
Dobitnik Nobelove nagrade doktor Alexis Carrel kazao je kako se tokom posta u tijelu dešavaju složeni i neobjašnjivi procesi koji su veoma važni za tijelo, te da na taj način post ispire sve spojeve u organizmu i mijenja ih.
Tokom posta smanjuje se unos zasićenih masnih kiselina, a koje su povezane s nastankom lošeg holesterola. Znanstveno je dokazano da post doprinosi liječenju dijabetesa, upale probavnog sistema, sprečava stvaranje kamenca u bubrezima. Za vrijeme posta učvršćuju se koža i vezivna tkiva te ublažavaju ili iščezavaju migrene, alergije, akne, kao i predmenstrualni sindrom. Pomaže u liječenju hroničnih bolesti poput lupusa, povišenog krvnog pritiska, artritisa, te Crohnove bolesti.
Ramazanski post ne mora nužno utjecati na gubitak kilograma, ali najpriznatiji doktori dijetetičari u Iranu sve češće koriste prednosti ramazanskog posta pri pripisivanju dijeta i terapija gojaznim pacijentima. Prema njihovim preporukama, postač treba izbjegavati visokokalorična jela i unos šećera. Postači koji žele smršati mogu posjesti zdravu večeru koja uključuje supu, svježi hljeb, datule i koziji sir.
Stručnjaci su, također, ustanovili kako ograničavanje unosa hrane tokom dana može pomoći u poboljšanju mentalnog zdravlja. Naime, naučnici su izučavali povezanost dijete, zdravlja želuca i mentalnog zdravlja. Došli su do saznanja da post može dovesti do oslobađanja BDNF-a (neurotrofni faktor izveden iz mozga) u mozgu. Pokazalo se kako on štiti ćelije mozga i može dovesti do smanjenja depresije i nervoze, kao i opasnosti od razvoja demencije.
