Čuva bubrege i srce, potiče rad crijeva: Zašto jesti kesten

2 min. čitanja

Sezona kestena je počela, a ako je suditi prema onom šta nutricionisti govore, ovi plodovi trebali bi se naći i na vašoj trpezi.

Pitomi kesten (Castanea sativa) drvo je iz porodice bukovki koje karakterizira crvenkasto-smeđi plod.

Ovo orašasto voće uglavnom raste u južnom dijelu Evrope i na Sredozemlju, a neki zapisi tvrde da je jedna od prvih namirnica koju su ljudi konzumirali.

Stotinu grama pečenog kestena ima oko 245 kalorija, pa zato plodove nazivamo namirnicom visoke energetske vrijednosti.

Zanimljivo je da se kalorijska vrijednost udvostručuje njegovom termičkom obradom, a povećava se količina bjelančevina i ugljikohidrata u plodu.

Više od četrdeset posto kestena čini škrob, zbog čega je pogodan za pripremu pirea, supa, te drugih slatkih i slanih jela. S obzirom na to da sadrži gluten, ne preporučuje se osobama koje boluju od celijakije ili ga izbjegavaju u svojoj prehrani.

Kesteni su odličan izvori prehrambenih vlakana koji smanjuju nivoe lošeg holesterola u krvi, ali i potiču rad crijeva, odnosno garantiraju bolju i redovitiju stolicu.

Bogat je kalijem i fosforom, kao i nezasićenim mastima, pa se preporučuje osobama koje pate od bolesti srca i kardiovaskularnog sistema, ali i bubrežnim bolesnicima.

Uz to ima značajnu količinu vitamina A, B i C, te mangana, kalcija, klora, željeza i magnezija.

Bakar je mineral koji pojačava snagu kostiju, pomaže u proizvodnji crvenih krvnih zrnaca, poboljšava rad živaca i osnažuje imunitet tijela.

Oko 80 grama kestena dnevno zadovoljava petinu potreba za ovim mineralom, pa se svakako prepustite uživanju u ovom orašastom plodu.

Savjet plus: Pripazite kad kupujete kesten.

Kada kupujete svježe kestene, odaberite plodove sjajne površine i bez vidljivih oštećenja ljuske. Kada ih uzmete u ruku, težina treba odgovarati njihovoj veličini. Izbjegavajte kesten koji imaju šuplji zvuk kad ih tresete. Ubrane ili kupljene kestene čuvajte na tamnom i hladnom mjestu.

Podijeli ovaj članak