Naravno, odgovor ne znači i automatsku tačnost tih podataka jer program ne zna šta je istina, a šta laž. On samo generira tekst na bazi podataka koji se nalaze na internetu.
Stoga, nije neobično što mnoge zanima hoće li u 2024. godini doći do tehnologije koja će odgovarati ljudskim fantazijama.
“Zasigurno nećemo živjeti u svijetu kakav poznajemo iz naučno-fantastičnih filmova. No, brzina pojavljivanja i inkorporiranja novih tehnologija je tolika da je realno očekivati neke nove, do sada neviđene tehnološke modele, koji će biti na raspolaganju ljudima, barem u onom više razvijenom dijelu svijeta”, smatra Lejla Turčilo, profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.
Hani Zahirović, IT stručnjak, također, smatra da je opravdano očekivati daljnji napredak samih algoritama sa akademske strane, međutim, on ističe da će biti interesantnije posmatrati kako će trenutne mogućnosti biti primjenjene za inovacije u medicini, farmakologiji, industrijskoj proizvodnji, pa i u zabavnoj industriji.
“Ne vjerujem da su ljudske fantazije toliko konvencionalne, ali možemo govoriti sa velikom sigurnosti da ce doći do adaptacije novih modela tipa za unapređenje trenutnih lijekova ili u medicinskoj dijagnostici”, mišljenja je IT stručnjak.
Brojna su, dakle, tehnološka dostignuća umjetne inteligencije u 2023. godini, kao i generativni alati koji su u protekloj godini više no ikada pospiješili i olakšali ljudsku svakodnevnicu, među kojima su i glasovni asistenti Siri i Alexa.
“Postojeći generativni alati će se definitivno unapređivati i osnaživati, a sve više će biti i dio savremenog života i poslovanja. Takozvani ‘pametni’ domovi, radna mjesta… bit će realnost za sve više ljudi. No, ja ne bih bila na strani onih koji tvrde da će to zamijeniti ljudsku inteligenciju. I do sada je kod svih automatizovanih poslova, kontrolu kvaliteta ipak vršio čovjek, tako da vjerujem da će ljudski faktor i dalje ostati nezamjenjiv u, ako ne svim, onda u mnogim segmentima”, mišljenja je Turčilo.
Međutim, svaka velika stvar sa sobom donosi i izazove, pa kada je riječ o umjetnoj inteligenciji, u protekloj godini svjetska javnost je svjedočila lažnim fotografijama, manipulativnim videima, ali i udarima na samopouzdanje žena zbog sve učestalijeg predstavljanja digitalnih, nestvarnih Barbie modela koje proizvodi AI.
Zahirović navodi da osim što je došlo do napretka u razvoju NLP-a, desilo se to da je ova tema došla u fokus javnosti, te da usljed toga, danas postoji dosta priče oko same zloupotrebe umjetne inteligencije.
“Svakako da je sama zloupotreba realna stvar, međutim treba izbjegavati neopravdano uveličavanje njene opasnosti. Govorimo o rizicima u rangu ostalih alata, tehnologija. Ono o čemu se priča u budućnosti jeste veća autonomnost samih alata umjetne inteligencije, gdje bi oni trebali biti u mogućnosti da neki upit ili naredbu razumiju, razlože na jednostavnije zadatke i iskoriste druge alate ili ljude da obave ove zadatke”, objašnjava on.
Fotografija pape Franje, koju je stvorila AI na kojoj on nosi luksuznu bijelu bundu od pufera, uzrokovala je da javnost povjeruje da papa stvarno to i nosi, što je savršen primjer nejasne granice između stvarnosti i izmišljotine koju je donijela umjetna inteligencija.
Stoga je i sam papa Franjo pozvao na međunarodni sporazum kojim bi se osiguralo da se umjetna inteligencija koristi i razvija etički jer smatra da su rizici tehnologije kojima nedostaju ljudske vrijednosti preveliki.
Umjetna inteligencija se, također, povezivala sa stereotipim predstavljanjem žene u još jednoj, odnosno online sferi. Digitalne barbike, koje uistinu podsjećaju na stvarne žene, sa svim načelima konvencionalne ljepote: pune usne, čista koža, proporcionalne i oštrije crte lica, mnogi su ocijenili nepravednim jer uspijevaju poljuljati samopuzdanje kod osoba nježnijeg spola.
Treba napomenuti, stoga, da savršena online žena nije stvarna, iako silni efekti pospiješuju da djeluje kao takva.
Umjetna inteligencija, po potrebi, posluži i da se (lažno) prikaže da je Elon Musk rodom iz Republike Srpske, što je mnoge zasmijalo. Inače, riječ je o čovjeku koji je na poziciji najbogatijeg čovjeka na svijetu, a poznat je i kao vlasnik Tesle i SpaceX-a. Uz to, Musk je kupio Twitter, koji je kasnije preimenovao u X, 2022. godine.
Baš zato su sve očitiji bili napori od Rishija Sunaka do Ursule von der Leyen i šefova tech giganata, kao i samog Pape Franje da se umjetna inteligencija regulira.
“Mislim da je opravdano očekivati kontrolu i neku formu regulative koja bi odredila buduće pravce razvoja AI. Ono što je najteže definisati I oko čega je najteže postići konsenzus je oblik te kontrole i regulacije, kao i njeni dometi. Još uvijek nisu riješeni modeli upravljanja ni onim tehnologijama koje imamo na raspolaganju već dugi niz godina, poput, recimo, društvenih mreža, a da bismo znali odrediti pravac i domete regulacije AI. No, u svakom slučaju, neki će model biti nužno pronaći”, navela je Turčilo.
IT stručnjak Zahirović, također, konstatira da je prirodno očekivati da će se to u određenoj mjeri regulacija ove oblasti računarstva i desiti.
“Međutim, i osim toga, ne očekujem da će te regulative utjecati na dinamiku napretka nauke. Mozda na njih možemo gledati i sa pozitivne strane i očekivati da one onemoguće zloupotrebu same tehnologije”, zaključio je.
Klix.ba
