Porast potrošnje antidepresiva u Evropi zabrinjava stručnjake, posebno s obzirom na trend porasta anksioznosti i depresije tokom pandemije koronavirusa. Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), potrošnja antidepresiva udvostručila se u posljednje dvije decenije u 18 evropskih zemalja.
Podaci OECD-a pokazuju da je prosječna potrošnja definiranih dnevnih doza antidepresiva iznosila 30,5 na 1.000 ljudi dnevno 2000. godine, dok je porasla na 75,3 u 2020. godini. Ističe se da je češki porast bio najveći, dok je francuska potrošnja ostala najmanje promijenjena u periodu od 20 godina, iako je i dalje relativno visoka.
Zanimljivo je primijetiti da je Island, koji je bio druga najsretnija zemlja na svijetu 2020. godine prema “Izvještaju o sreći”, imao najveću potrošnju antidepresiva u Evropi. Također se ističe Švedska, koja je zauzela šesto mjesto na istom izvještaju, a ima četvrtu najveću upotrebu antidepresiva.
Međutim, postoji i jedno ohrabrujuće zapažanje – potrošnja antidepresiva je smanjena u Danskoj u posljednjih 10 godina za četiri posto. Ovo bi moglo ukazivati na uspješne strategije prevencije i liječenja mentalnih poremećaja u ovoj zemlji.
Osim toga, podaci pokazuju da se potrošnja antidepresiva znatno razlikuje od zemlje do zemlje u Evropi. U 2020. godini, antidepresivi su činili četiri posto farmaceutske prodaje u Portugalu, dok je u ostalim zemljama udio bio manji. Također, Portugal je imao najveći udio stanovništva sa hroničnom depresijom u 2019. godini, dok su najmanji udio imale Rumunija, Bugarska i Malta.
Svi ovi pokazatelji pružaju uvid u problematiku mentalnog zdravlja u Evropi i potrebu za daljnjim istraživanjem i intervencijama. Važno je razumjeti uzroke ovog porasta potrošnje antidepresiva i usmjeriti resurse na prevenciju, rano otkrivanje i adekvatno liječenje mentalnih poremećaja. Samo tako možemo stvoriti zdravije društvo u kojem će ljude okruživati veći osjećaj blagostanja i zadovoljstva.