Ovaj razgovor upriličili smo sa akademikom Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, prof. dr. Huseinom Muratovićem, a povodom organizovanja simpozija na temu „Razvojni aspekti BiH“, koji će se održati u Bihaću 2. i 3. juna ove godine.
Krupljani.BA: Progfesore Muratoviću, ključna riječ u nazivu Simpozija je razvoj. Kako ga definišete?
Muratović: Razvoj se definiše kao ostvarivanje kvantitativnih i kvalitativnih ciljeva društva. Stoga je on složena društvena kategorija koja u sebe uključuje politiičke, pravne, ekonomske, socijalne, kulturne, običajne i druge sadržaje.
Krupljani.BA: Da bi razvoj rezultirao uspjehom, šta je potrebno da se ostvari?
Muratović: Da bi razvoj rezultirao očekivanim efektima, potrebno je da se simultano ostvaruju politički, ekonomski, pravni, kulturni, sociološki, običajni i drugi sadržaji.
Krupljani.BA: Zašto insistirate na određivanju prioriteta u razvoju?
Muratović: Budući da svaka zemlja ima ograničenja u sredstvima, čak i najbogatije zemlje imaju tri, masksimalno četiri prioriteta razvoja. S obzirom da je BiH mala i nerazvijena zemlja, suočena s brojnim problemima političkog, ekonomskog, socijalnog, kulturnog i drugog karaktera, ona izboru razvojnih prioriteta mora prilaziti vrlo pažljivo, slično kao domaćinstvo koje ima ograničene prihode i koje ih mora pažljivo selekcionirati, rangirati, kvantificirati i vremenski odrediti. Stoga je jasno da ona bez toga nema ozbiljne politike razvoja.
Krupljani.BA: Zašto ste insistirali da mjesto održavanja Simpozija bude upravo Bihać, a ne recimo, Sarajevu kao glavnom i velikom gradu?
Muratović: Budući da centar neće promjene ili to radi sporo, stoga promjene (revolucije) i počinju na periferiji, a završavaju se u centru. Prema tome, promjene uglavnom dolaze sa periferije, pa su stoga nacionalne matice nikle na periferiji i nikad nisu formirane u centru. Dakle, razvojni aspekti BiH trebaju početi akcijama intelektualaca, koji su slobodni, hrabri, koji imaju dostojanstvo i odgovornost i nisu sluga bilo koje vlasti. Stoga je Bihać pravo mjesto odakle treba odaslati najvažnije poruke (teze) razvojnih aspekata BiH. Bošnjačku akademiju nauka i umjetnosti BiH vidim kao pokretača komparativnog i ravnomjernog razvoja Zemlje, zasnovanog na savremenim modelima, u čijem osnovu su ljudski resursi, zasnovani na znanju (kvalitetnom obrazovanju) i zdravlju, te raspoloživim prirodnim resursima.
Krupljani.BA: Koji su ciljevi Simpozija?
Muratović: Ciljevi simpozija su definisanje razvojnih politika, odnosno razvojnih aspekata BiH i utvrđivanje prioriteta razvoja, zasnovanim na komparativnim prednostima koje ova Država nesumnjivo ima, ali je pitanje kako ih (ne)kvalitetno koristi.
Muratović: Simpozij će se realizovati preko pet panela, odnosno: političkog, čiji voditelj će biti akademik Mustafa Cerić, a učesnici još i akademik Ferid Muhić (Skoplje), akademik Vera Bukić-Kržišnik (Ljubljana), prof. dr. Zijad Bećirović (Ljubljana), prof. dr. Nermina Mujagić (Sarajevo), dr. Osman Softić (Sarajevo) i mr. sc. Dino Dupanović (Bihać); ekonomskog, čiji voditelj ću biti ja, a učesnici će biti još i akademik Nedim Čaušević (Sarajevo), prof. dr. Mersud Ferizović (Bihać), prof. dr. Emira Kozarević (Tuzla), prof. dr. Rifet Đogić (Zenica), mr. Samir Jašaragić (Bos. Krupa), te privrednici iz USK-a: R. Hirkić, A. Mulić (direktor Nacionalnog parka „Una“), Jusuf Arifagić (Kozarac) i Amir Makić (Bužim).; pravnog, čiji voditelj će biti akademik Adamir Jerković (Sarajevo), prof. dr. Nedžad Bašić, Univrzitet Toronto, prof. dr. Sašo Murtič (Univerza Ljubljana), prof. dr. A. Muslić (Bihać) i prof. dr. Larisa Velić (Zenica); kulturno-umjetničkog panela, čiji vodtelj će biti akademik Mehmed Akšamija, a učesnici još i akademik Dževad Jahić (Sarajevo), akademik Šerbo Rastoder (Bar), akademik Ibrahim Kajan (Zagreb), književnik Enes Kišević (Zagreb) i književnik Ramiz Duraković (Nova Gorica); socijalnog panela, čiji voditelj bi bio akademik Sead Alić (Zagreb). Učesnici ove sekcije biće još i dr. Alaga Dervišević (Minhen) i dr. R. Halkić (Cazin).
Krupljani.BA: Navedenih 30-tak imena zaista su zvučna i garantuju da će se imati šta i čuti. Međutim, nas interesuje da li će, pored nesporne teorijske vrijednosti, ovaj Simpozij imati i upotrebnu vrijednost, odnosno da li će prezentirani radovi moći biti iskorišteni za neophodne razvojne projekte, posebno one finansirane iz evropskih fondova za zemlje sa kandidatskim statusom, kao što je BiH?
Muratović: Cilj ovoga Simpozija je upravo da se ponude modeli razvoja, odnosno da se dadnu odgovori na ključna pitanja koja danas opterećuju državu BiH i gdje je Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti voljna da bude predvodnik ozbiljnih promjena u našem društvu. Dakle, BANU je stava da intelektualna zajednica više ne smije biti konformistička, već maksimalno angažovana da se daju odgovori na danas goruća pitanja ove Države, a Boga mi i bošnjačkog naroda, kao njene kičme.
Krupljani.BA: Koja su to pitanja?
Muratović: Simpozij treba da dadne odgovore na slijedeća pitanja:
- Ko treba da organizuje i mobiliše narod na akciju, da bi se probudio iz ove letargije?
- Može li akademska zajednica mobilizirati narod na akciju da se brani i odbrani država BiH?
- Smiju li se bosanske patriote u odbrani Države oslanjati na međunarodnu zajednicu i domaće, intersno povezane političare?
- Zašto akademska zajednica šuti kada se neprekidno od Bošnjaka, kao većinskog naroda, traži kompromis na njegovu štetu, iako je on samo u posljednjih 80-tak godina doživio dva genocida?
- Da li Bošnjaci smiju prihvatiti narativ da u cilju pomirenja ne treba stalno podsjećati na zločine genocida i da li dželate treba ostaviti na miru?
- Kako vjerovati našim komšijama i susjedima, koji su učinili genocid i Udruženi zločinački poduhvat, kada pričaju o kojekakvim poenima i povezivanju, a u suštini ciljaju na teritoriju i naša prirodna dobra?
- Kada ćemo konačno shvatiti da Bošnjaci smetaju određenim politikama u Evropi stoga jer su politički faktor i većinski narod u BiH? Nije li na tom tragu i smišljena razgradnja Države, bez koje Bošnjaci bivaju samo bezlična masa?
- Akademska zajednica BiH mora organizovati svebosanski kongres i na njemu pokazati crveni karton svim strankama, koje, radi sopstvenih interesa, prihvataju neprihvatljive kompromise sa rušiteljima Države?
- Kada ćemo mi postati odgovorni za kulturu svoga naroda, shvaćenu u najširem smislu toga pojma, jer narodi i postoje kroz kulturu (jezik, umjetnost, književnost, tradiciju, vjeru, običaje i dr.). Historija je pokazala da su nestajali oni narodi koji su zapustali svoju kulturu. Iako svjesni da se naša kultura na ovim prostorima prožima sa drugima, mi ne smijemo prihvatiti da nam ona (njihova) bude mjerilo vrijednosti. Najkraće, mi Bošnjaci moramo promijeniti odnos prema samom sebi. Pitanje je: da li smo toga svjesni ili ćemo pameti doći onda kada nam ona više neće biti od koristi?!
- Državu Bosnu moramo braniti i finansijski. Naime, historija jer pokazala da su nestajale one države koje su ekonomski propadale. Paradoksalno je da Bošnjaci svojom neodgovornom kadrovskom politikom finansiraju one koji direktno rade na rušenju Države. Jer, kako drugačije objasniti činjenicu da, prema zvaničnim podacima, entitet RS od 2018-2022. godine u prosjeku više povlači nego što uplaćuje sa Jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje BiH oko 11%, ili, u brojkama rečeno, u 2018. godini 840,8 miliona, a u 2022. godini oko milijardu?!
Istovremeno, javna preduzeća sa prefiksom „hrvatski” po osnovu ostvarene dividende u budžet Federacije u 2021. godini uplatila su samo 5,2%. Ključno pitanje je: zašto su i dokle će Bošnjaci prepuštati ministarstva finansija, pravde i vanjske trgovine i ekonomskih odnosa drugima na nivou Države i entiteta od rata pa naovamo. Jer, parvo veta u nekorektnoj raspodjeli javnih prihoda UIO BiH imaju samo entitetski ministri finansija i ministar finansija u Vijeću ministara, a tamo Bošnjaka nema ni u fusnoti! Kao ekonomista koji je prije i poslije rata obradio oko 60 investiciono-razvojnih projekata i napisao udžbenik „Ekonomski razvoj“, predložiću BANU-u da bude:
- inicijator da se formiraju ekspertski timovi za izradu razvojnih projekata, posebno onih koji se finansiraju iz evropskih fondova i stručne usluge ponuditi svim nivoima vlasti u BiH;
- da se smanji neproduktivna javna potrošnja bar za 10% i ušteđena sredstva po ovom osnovu preusmjere za podsticaje razvoja agrara i energetike;
- da se smanje poreske detaksacije za 10%, da bi se privukao inostrani kapital u vrijednosti 10% BDP-a, budući da nemamo dovoljno vlastite akumulacije za brži privredni rast i zaposlenost i da po ovom osnovu zauzimamo zadnje mjesto na Zapadnom Balkanu;
- da matematičko-kolerativnom analizom odnosa između BDP-a i negativnih eksternalija, nastalih po osnovu odnosa između troškova obrazovanja mladih i njihovog odlaska u inostranstvo i kao posljedica toga, utvrdimo upitnost održavanja socijalnih fondova BiH u budućnosti;
- da ukažemo na neophodnost sistemskog ustanovljenja i racionalnog povezivanja tri najznačajnije makroekonomske politike: industrijske, fiskalne i monetarne politike;
- da utvrdimo optimalnu granicu zaduženosti po osnovu javnog duga i da se ubuduće stručno, moralno i odgovorno upravlja ovim dugom, da on ne bi služio za finansiranje neproduktivne javne potrošnje. Najkraće, javni dug treba uzimati isključivo za produktivna ulaganja. Ja jednostavno nemam pravo da šutim o ovim problemima jer sam do podataka i zaključaka došao obrađujući univerzitetske udžbenike „Efekti javne potrošnje na privredu BiH“, „Javni dug, poluga savremenih finansija“ i „Inostrani kapital i porivredni razvoj BiH“. Dakle, stavljam se na raspolaganje bilo kom nivou vlasti i/ili kompanije.
- BA: Iz navedenog proizlazi da je Simpozij zamišljen kao ozbiljno pretresanje onoga što u društvu ne valja, ali i akademske zajednice, koja napadno šuti. Budući da su održavanje Simpozija potrebna značajna sredstva, moje pitanje je koliko su ona i kako ste ih obezbijedili?
- Muratović: Sredstva za realizaciju ovoga Simpozija su značajna, a obezbijedili smo ih od Vlade USK-a, Grada Bihaća, Srbijaturs internacionala – Beograd, čiji sam finansijski konzultant, firme „Una lane“ – Minhen, čiji sam također finansijski konzultant, firme „Sestre“, Velika Kladuša i „Grand-benz“, Velika Kladuša, kao društveno odgovorne kompanija, firme „Vrganj“ – Bužim, „Europa-bus“ – Cazin i LIM. ID. „EDIL“ – Cvrvarevac. Svima njima se iskreno zahvaljujem u ime BANU-a i tvrdim da će ubuduće u nama imati ozbiljnog partnera i organizaciju koja će im biti uvijek od pomoći u dijelu gdje to može.
