Prema podacima Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine svaka treća žena u u našoj zemlji žrtva je nasilja.
Pandemija koronavirusa i mjere njene prevencije, potvrđuju statistike, na globalnom nivou su povećale stopu nasilja. Prema podacima nevladinih organizacija koje vode sigurne kuće u Bosni i Hercegovini u pandemijskoj 2020. godini, u odnosu na predpandemijsku 2019., prijavljeno nasilje nad ženama povećano je za skoro 50%.
Povećan broj prijavljenih slučajeva nasilja nad ženama potvrđuju i u JU „Centar za socijalni rad“ Bosanska Krupa, ali i ispred udruženja Žene s Une u Bihaću koje vode jedinu sigurnu kuću na prostoru USK. Kako je za RBK istakla Aida Behrem, direktorica Udruženja „Žene s Une“ „u odnosu na 2019. godinu tokom koje su u Kući spasa bilo smješteno 45 osoba pri čemu nijedna iz Bosanske Krupe, taj broj se u posljednje dvije godine gotovo udvostručio. 2020. taj broj se popeo na 75 od kojih 4 osobe iz Bosanske Krupe, a 2021. na 86 od kojih 3 iz Bosanske Krupe.“ Kapacitet sigurne kuće na prostoru našeg kantona jeste 40-45 osoba što, obzirom da je ista namijenjena žrtvama s prostora svih gradova i općina USK-a, nije dovoljno.
Upravo iz prethodno navedenih razloga, Vildana Jogić, vijećnica Općinskog vijeća Bosanska Krupa, na XIV redovnoj sjednici Općinskog vijeća uputila je inicijativu za prenamjenu i opremanje jednog stana u vlasništvu Općine za siguran smještaj žrtava nasilja.
„Općina Bosanska Krupa raspolaže sa stambenim fondom, tj. stambenim jedinicama od kojih je, po mojim saznanjima, jedan dio slobodan. Zbog toga sam podnijela inicijativu da se jedan od tih stanova prenamijeni i da se na korištenje Centru za socijalni rad kako bi se na vrijeme mogla žrtva smaknuti od zlostavljača dok se ne steknu neki bolji uslovi, odnosno ne oslobodi mjesto u sigurnoj kući. Ono što želim istaći jeste da je to za Općinu Bosanska Krupa ništa, odnosno nešto malo, a to malo nekom može značiti sve pa čak i spasiti nekome život. Žrtvi ne treba luksuz, njoj treba sigurno mjesto da bi se smakla od zlostavljača. Na ovaj način bismo omogućili Centru da preventivno djeluje. Ne možemo više zatvarati oči pred ovim problemom koji eskalira. Mislim da bi Općina, odnosno izvršna i zakonodavna vlast Općine, trebala biti stati uz žrtvu i biti podrška kako njoj tako i Centru za socijalni rad pa da krenemo od ovog koraka – prenamjene i opremanja stana u vlasništvu Općine za preventivni smještaj žrtava nasilja“, istakla je Vildana Jogić.
Potrebu postojanja prihvatne stanice u kojoj bi se mogle privremeno zbrinuti žrtve nasilja, ali i druge socijalne kategorije, ističe i Arijana Muzaferović, direktorica JU „Centar za socijalni rad“ Bosanska Krupa.
„Centar će, naravno, podržati svaku inicijativu koja ide u korist i koja je u interesu naših korisnika. Ideja prihvatne stanice u Centru je i ranije postojala samo što nikada nije došlo do njene realizacije. Činjenica jeste da bi jedna takva vrsta usluge pri Centru za socijalni rad itakako značila jer bi mi mogli u prihvatnu stanicu zbrinuti ne samo žrtve nasilja već i druge socijalne kategorije kao što su djeca zatečena u prošnji ili pojedince i porodice koje se u trenutnom stanju nezbrinjavanja. Riječ bi, dakle, bila o trenutačnom zbrinjavanju, u smislu ad ad hoca, dok se ne nađe neko trajnije i kvalitetnije zbrinjavanje za njih“, rekla je Arijana Muzaferović ističući da se pomenute kategorije trenutno, u slučaju nužnosti izmještanja, smještaju kod srodnika ukoliko je to moguće te naglašavajući da bi postojanje prihvatne stanice itekako olakšalo ovaj proces.
Prenamjena jednog od stanova u vlasništvu općine Bosanska Krupa u prihvatnu stanicu za zbrinjavanje žrtava nasilja, djece zatečene u prošnji ili, pak, pojedinaca i porodica koje, u datom momentu, nisu stambeno zbrinute, još uvijek je na nivou inicijative, ali, kako su već istakle naše sagovornice, potreba za takvim vidom usluge u sklopu rada JU „Centar za socijalni rad“ Bosanska Krupa itekako postoji.
RadioBK
