(VIDEO) Vlast FBiH po novim pravilima: Kako i na koji način će se popuniti klubovi Bošnjaka, Srba, Hrvata i Ostalih nakon Schmidtove odluke

7 min. čitanja

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u izbornoj noći izmijenio je način postizbornog konstituisanja dijela vlasti u našoj zemlji, konkretno u Federaciji BiH. Donio je je odluku o povećanju broja delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH, pa je sa dosadašnjih 58 broj povećan na ukupno 80 (po 23 Bošnjaka, Srbina i Hrvata te 11 Ostalih umjesto dosadašnjih sedam). Delegati Kluba Ostalih će se birati prvi put iz svih deset kantona. Dati su rokovi i sada kantonalne skupštine ni po Ustavu FBiH neće moći blokirati delegiranje u Dom naroda. Ukoliko to budu radile, CIK će popuniti nedostajuće delegate. Na koji način, još nije poznato, a ono što se zna jeste da rok za konstituisanje vlasti teče 30 dana od dana ovjere rezultata izbora.

Popunjavanje

Treba spomenuti da u prethodnim godinama klubovi, koji su imali manje delegata, nisu bili popunjeni na vrijeme. Aner Žuljević, delegat Kluba Ostalih, naglašava da su još u toku prebrojavanja glasova i da se čeka da CIK objavi zvanične rezultate o mandatima kada su u pitanju skupštine kantona.

U Kantonu Sarajevo nakon obrađenih 85,13 posto biračkih mjesta najviše glasova ima NiP – 32.745, a slijedi SDA sa 32.539

– Nakon toga ide primjena nove odluke visokog predstavnika kada je u pitanju izbor delegata u Dom naroda. Ono što je na prvu već evidentno jeste da se iz mandata kantonalnih skupština praktično Dom naroda u ovom proširenom kapacitetu, gdje imamo 80 delegata, neće moći direktno popuniti. Vjerovatno će se pristupiti modelu koji smo gledali ranije, a to je da se sa lista koje su bile kandidirane za skupštine uključuju i dodjeljuju mandati određenom broju zastupnika koji ih nemaju. Kako će to izgledati, vidjećemo u narednom periodu. U ovom momentu bez zvaničnih rezultata teško je pretpostaviti sve detalje. Ono što mogu reći jeste da u prethodnom mandatu, sa onim brojem delegata koji je bio, vrlo je teško bilo održavati parlamentarnu većinu, tako da će u narednom periodu rad Doma naroda biti još turbulentniji nego što je bio ranije, ističe Žuljević za O kanal i Oslobođenje.

Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović napominje da je ova stranka parlamentarna na svim nivoima.

– U Domu naroda imamo tri direktna mandata već izabrana, a nadamo se i četvrtom, govori Cvitanović, te se osvrće na popunu Kluba Srba u Domu.

– Koliko znam, dio izabranih zastupnika po županijskim skupštinama iz reda srpskog naroda će popuniti taj dio u Klubu, a dio će popuniti oni koji se nalaze na listama a pripadaju strankama koje su prešle izborni cenzus, ostvarile mandate, a koji nisu ostvarili mandat u županijskim skupštinama. Mislim da će biti dovoljno onih koji su bili na listama da popune 23 izaslanika u Klubu Srba, cijeni Cvitanović.

Goran Broćeta, delegat Kluba Srba u još aktuelnom sazivu, ističe da je SNSD u Kantonu 10 ostvario sigurna dva mandata od kojih je jedan njegov.

Još se ne zna na koji način će se popunjavati Dom, jer iz dosad prebrojanih glasova se vidi da sigurno neće biti dovoljno Srba, kaže Broćeta

– Svi znamo koliko je iz kojeg kantona trebalo da bude zastupljeno Srba u Domu naroda. Međutim, to je uvijek bilo do cifre 13. Na prošlim izborima smo imali presedan, kad je CIK donio odluku i dopunio Klub Srba u Domu naroda. Nakon toga samo smo konstituisali Klub Srba, nismo uspjeli izabrati potpredsjednika u Domu naroda, kao ni potpredsjednika Federacije BiH. Odluke o izmjenama Izbornog zakona koje je gospodin Schmidt nametnuo pokazuju da bi svaki klub naroda trebao imati po 23 delegata i da bi trebali iz svakog kantona biti zastupljeni Ostali. Ono što je još nedoumica je to što se ne zna na koji način će se popunjavati, jer iz dosad prebrojanih glasova se vidi da sigurno neće biti dovoljan broj Srba. Ono što bih volio jeste da Srbi koji predstavljaju narod u Domu naroda budu legitimni predstavnici Srba, odnosno da su se barem zadnja dva izborna ciklusa izjašnjavali kao Srbi, a ne Srbi koji su, recimo, završili na listama drugih stranaka ili mijenjali nacionalnost preko noći, kaže Broćeta.

Ističe kako je izvjesnije da će CIK ponovo biti taj koji će donijeti konačnu odluku.

– Samo ostaje da vidimo na koji će se to način vršiti, kaže Broćeta.

Rokovi

Izmjenama i dopunama Izbornog zakona i amandmanima na Ustav Federacije pokušavaju se spriječiti blokade u izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije, tako što se smanjuje obavezni broj glasova potrebnih za izbor. U Zakon i Ustav je uvrštena odredba kojom se definiše izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije, a kojom se klubovima konstitutivnih naroda omogućava da predlože kandidata u ime svog naroda za ove pozicije. Najprije kandidate predlaže 11 delegata, a ukoliko se to ne desi, dovoljno je da glasa sedam, odnosno četiri delegata iz klubova konstitutivnih naroda. Ovom izmjenom se i ograničava rok za izbor na način da je biranje ograničeno na 30, odnosno 50 dana.

– Niko ne može biti biran na četiri godine a da vrši funkciju osam godina, kazao je nedavno Suad Arnautović, predsjednik CIK-a BiH.

Inače, Centralna izborna komisija je do jučer popodne obradila 92,42 posto biračkih mjesta kada je u pitanju svih deset skupština kantona. Objavljeni su i podaci za Parlament FBiH. Obrađeno je 92,44 posto biračkih mjesta.

Podijeli ovaj članak