Dok se čekaju zvanični rezultati općih izbora, za sada je poznat samo saziv Predsjedništva BiH, koji će u naredne četiri godine odrediti kurs vanjske politike naše zemlje. Iako se ne naziru ni obrisi državne vlasti, SNSD je jasno još početkom oktobra naglasio da želi Ministarstvo vanjskih poslova. I nije baš vanjska politika nešto čime bi se odlazeći saziv mogao pohvaliti, pa je pitanje zašto baš diplomatija i kojim putem će BiH.
Unutrašnje neslaganje, svađe, blokade, posezanje za vitalnim nacionalnim interesom, urušavanje ustavnog poretka i na koncu skandali međunarodnih razmjera, poput onog sa ukrajinskom ikonom – ukratko bio bi osvrt na pokušaj rada odlazećeg saziva Predsjedništva BiH.
Svađe i skandali
Vanjske politike u suštini nije ni bilo. Bosnu i Hercegovinu su u širokom krugu zaobilazili gotovo svi bitni politički igrači i državnici na međunarodnoj sceni, a dolazili su izgleda samo oni koji su morali.
Posjeta pape Franje i njemačke kancelarke Angele Merkel 2015. posljednje su posjete značajnih i utjecajnih ličnosti na međunarodnoj sceni. Čak i lideri susjednih zemalja radije dolaze u Mostar ili Banju Luku, nego u Sarajevo.
– To je prirodna posljedica nedostatka usaglašene politike, svađa i skandala na međunarodnoj sceni. Sa tog stanovišta mislim da se ove četiri godine mogu ocijeniti izrazito negativno, kaže za O kanal Mladen Ivanić, bivši član Predsjedništva BiH i počasni predsjednik PDP-a.
Bosna i Hercegovina našla se u najtežem periodu još od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ocjenjuje univerzitetska profesorica Nedžma Džananović-Miraščija. Smatra da se nije radilo o unutrašnjem neslaganju ili previranju, nego isključivo o napadu na ustavni poredak BiH, te ograničavanju suvereniteta od susjeda.
– Mislim da je na vanjskopolitičkom planu uspio projekat odbrane BiH, institucija i jedna značajna promjena kursa međunarodne zajednice u BiH, dodaje profesorica.
Težak posao je imalo Ministarstvo vanjskih poslova, ali i ambasadori. U više navrata na međunarodnom planu upravo je šefica bh. diplomatije bila pod optužbama da je sve radila na svoju ruku.
– Jer je u Predsjedništvu BiH sjedio Milorad Dodik, koji je imao zle namjere. Jednostavno je pokušavao da blokira bilo kakav uspješan rad MVP-a i pokrenuo je i tužbu protiv ministrice. To je samo po sebi apsurd, govori nam Jahja Muhasilović, profesor međunarodnih odnosa i geopolitike na IUS-u.
A upravo u novom mandatu, ukoliko uspije osigurati većinu, SNSD želi Ministarstvo vanjskih poslova. No, da će se nešto promijeniti, sumnja i nekadašnji član kolektivnog šefa države.
– Ne mislim da je SNSD u stanju da na međunarodnoj sceni napravi išta ozbiljno, jer je sve vrijeme politika koju je vodio bila politika sukoba sa međunarodnim institucijama. I ne mislim da će oni u naredne četiri godine, ako budu u poziciji da formiraju vlast, bilo šta ozbiljno napraviti, ističe Ivanić.
Integracije
A veliku ulogu u implementiranju vanjske politike imat će novi saziv Vijeća ministara. I dalje najveći izazov ostaje zadržavanje kursa ka EU i NATO-u.
– Važeća vanjskopolitička strategija ističe u ovom periodu i napori bi se mogli usmjeriti na donošenje novog adekvatnog dokumenta koji će u obzir uzeti i drugačije međunarodne okolnosti. To će u velikoj mjeri zavisiti i od aktera EU i NATO-a, napominje Džananović-Miraščija, profesorica politologije na Fakultetu političkih nauka UNSA.
Njen kolega Muhasilović veoma bitnim smatra to ko će biti ministar vanjskih poslova BiH.
– Ukoliko bude neko ko je probosanski orijentisan, biće dobro. Ako bude neko od separatističkih elemenata, neće biti dobro za BiH, poručuje.
