Čak i ako predsjednik RS-a Milorad Dodik ostvari prijetnju u vezi sa Ustavnim sudom BiH, neće se ništa značajno desiti, jer se ni do sada odluke ove pravosudne institucije nisu provodile u tom entitetu, tvrdi profesor ustavnog prava Šukrija Bašić.
Iznenađujuća odluka
Podsjećamo, kao odgovor na poziv Narodne skupštine RS-a upućen sudiji Zdravku Kneževiću da napusti Ustavni sud BiH, ova pravosudna institucija je donijela izmjenu Pravila postupanja, prema kojoj za njen rad nije neophodno prisustvo barem jednog sudije iz RS-a i barem troje iz FBiH. Dodik je, reagujući na ovu odluku, tražio da se ona povuče. U protivnom, najavio je usvajanje zakona o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS-a, kao i o pružanju bezbjednosne i pravne pomoći osobama koje bi eventualno bile gonjene zbog neprovođenja.
– Ovdje je potrebno da OHR i domaće institucije izgrade alternativni model izvršenja odluka Ustavnog suda. To bi mogao biti model da se, ako ne rade entitetski nivoi, supstituira na državni nivo ili da OHR formira posebne institucije u tom pravcu, smatra Bašić.
Podsjeća kako su raniji visoki predstavnici smjenjivali bh. zvaničnike i za manje prekršaje od ovoga što najavljuje Dodik.
Takvu vrstu zahtjeva za poništenje odluke, kao što je Dodikov, ne poznaju ni Ustav ni Pravila
Međutim, bivši sudija Ustavnog suda BiH Mato Tadić tvrdi da najviše odluka Ustavnog suda nije provedeno na državnom nivou, potom slijedi FBiH, pa tek onda RS. Ističe kako je odluka o brisanju pravila u vezi sa prisustvom sudija bila iznenađujuća. Tim prije što je sudija Knežević, prema njegovim saznanjima, najavio kako će prisustvovati plenarnoj sjednici zakazanoj za juli. Napomenuo je kako se Knežević trenutno nalazi u Kazahstanu, kao član Venecijanske komisije.
Govoreći o Pravilima, naglasio je kako je Ustavni sud ranije odlučio da je za svaku odluku potrebno barem pet glasova za, odnosno većina od ukupnog broja sudija, a ne od broja onih koji prisustvuju sjednici.
– Međutim, ako je brisana ova odredba o prisustvu sudija iz oba entiteta, tim prije što u Ustavu ne piše da je za odluke potrebno pet glasova, nego samo za odlučivanje o izmjenama Pravila, hoćemo li i to brisati? Hoće li se, ako imamo šest ili pet sudija na sjednici, a pet sudija je kvorum, donositi odluke sa 3:2? Pitanje je i dokle ovo i čemu ovo vodi. Mislim da je ovom odlukom o izmjeni Pravila dodatno otežana cijela situacija, kaže Tadić.
Prema Ustavu BiH, samo su sudije Ustavnog suda ovlaštene da donose i mijenjaju pravila o svom djelovanju.
– Takvu vrstu zahtjeva za poništenje odluke, kao što je Dodikov, ne poznaju ni Ustav ni Pravila. U članu 68. Pravila postoji mogućnost preispitivanja odluke. Drugo otvoreno pitanje je ko bi to mogao tražiti, ko je tu strana u postupku. Strana u postupku je sam sud, upozorava Tadić.
Vladajući trougao
Još od 2000. godine državne institucije su mogle zakonom mijenjati odredbe o imenovanju stranih sudija. Međutim, to nikada nije učinjeno.
– Mislim da se uzroci mogu naći i na jednoj i na drugoj i na trećoj strani, u nekom vladajućem bh. trouglu. Očigledno nije bilo političke volje za to, rekao nam je Bašić.
Tadić napominje i kako je u posljednjih 12 godina doneseno blizu sedamdeset hiljada odluka. U samo njih 11 odlučujuće glasove dale su strane sudije, a sve ostale su donesene uz podršku sudija iz oba entiteta, najčešće jednoglasno.
