Razgovori bh. vlasti o novom programu sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) sve su izvjesniji. Dr. Senad Softić, guverner Centralne banke BiH, ranije je potvrdio za Oslobođenje i O kanal da se o tome razgovara već neko vrijeme te da će MMF najvjerovatnije sačekati rezultate izbora i da se u pregovore ide čim se formira nova vlast. Očekuje se da razgovori počnu 15. novembra.
Pozitivna slika
– Čvrsto vjerujem da bi našoj ekonomiji dobro poslužio ovaj novi aranžman. Pomoć MMF-a je potrebna ne samo u finansijskom smislu već i za jačanje naše domaće reformske agende. Strukturalne reforme povećale bi efikasnost naše privrede i ubrzale naš proces pristupanja EU, rekao je Softić.
On je na nedavno održanom sastanku Konstituence u Sarajevu, grupe zemalja članica Svjetske banke i MMF-a kojoj pripada i naša zemlja, izrazio zahvalnost MMF-u na vanrednoj dostupnosti finansijskih sredstava tokom teških vremena pandemije u okviru Instrumenta za brzo finansiranje (RFI) i na alociranju specijalnih prava vučenja (SDR) prošle godine.
– To je pomoglo našoj zemlji da pokrije potrebe za dodatnim finansiranjem i da se izbori sa krizom. U vezi sa ovim aranžmanom, CBBiH je uspješno realizovao sve zadatke kao fiskalni agent za BiH, istakao je Softić.
Goran Miraščić, savjetnik premijera FBiH Fadila Novalića, kaže da, što se tiče Federacije BiH, u posljednje tri do četiri godine njen budžet odlikuje visok stepen likvidnosti.
– Što se tiče finansijskih sredstava, i ako samo govorimo o finansijama, aranžman nam nije ni potreban. Što se tiče same tehnike pregovaranja novog aranžmana sa MMF-om, ukoliko bude postojala potreba za neki potencijalni aranžman, vjerovatno bi pregovori mogli početi nakon što se formiraju vlasti na svim nivoima sljedeće godine. Znači, da se otvori diskusija i da se razgovara o politikama koje će biti sadržane u pismu namjere i o reformama koje se trebaju provoditi. Što se tiče sredstava, FBiH trenutno sredstva ne trebaju, jer je budžet likvidan. Međutim, mi smo uvijek za aranžman sa MMF-om, jer kad imate taj aranžman, vi uvijek imate alternative. Prvo, to je pozitivna slika prema drugim kreditorima, niže su kamatne stope i u suštini znači da zemlja održava makroekonomsku stabilnost, rekao je Miraščić za Oslobođenje i O kanal.
U tim razgovorima, kaže nam, definišu se politike na nivou Fiskalnog vijeća BiH, gdje Vijeće pregovara sa misijom MMF-a tzv. pismom namjere, u koje ulaze sve strategije, politike, tzv. prethodne mjere, strukturalne odrednice, ono što se treba ispunjavati.
– Sve te mjere su usmjerene na srednjoročnu i dugoročnu makroekonomsku stabilnost i na unapređenje poslovnog ambijenta. Sad je prerano govoriti koja bi to vrsta mjera bila, ali u svakom slučaju bi bile mjere koje jačaju finansijski sektor, koje jačaju bankarski sektor, zatim mjere koje jačaju poresku disciplinu i koje unapređuju poslovni ambijent. Uglavnom su to mjere koje se nalaze u pismu namjere, pojašnjava Miraščić.
Ekonomski stručnjak prof. dr. Izudin Kešetović, kaže za naš list da je aranžman sa MMF-om dobra stvar za BiH i da time postižemo ukupan kredibilitet kod međunarodnih finansijskih institucija.
– Nama trebaju dodatna sredstva i dodatni kapital i nadam se da ćemo poslije ovih izbora ući u novi razvojni ciklus kako bismo povećali ukupan standard stanovništva i smanjili siromaštvo. Potrebna je promjena strukture javnih prihoda u dijelu tekućih sredstava po osnovu fiskaliteta i po osnovu javnog duga. Mislim da bi bila prilika i da se kod entiteta koji su nosioci duga i distrikta Brčko izvrši konverzija onih kreditnih zaduženja koja su nepovoljnija sa stanovišta kamatne stope. Znači, jedno cjelokupno restrukturiranje ukupne javne potrošnje, smatra prof. Kešetović.
Reforma zdravstvenog sektora i dalje je jedan od ključnih prioriteta, barem kada je riječ o FBiH. To je oblast koju su u prethodnim razgovorima posebno isticali i iz misije MMF-a. Poznato je da je većina zdravstvenih ustanova u FBiH u problemima i da grca u dugovima. Samo UKC Tuzla u ovom trenutku ima dug od 92 miliona KM.
– Akumulirani dug je 43 miliona, a 49 miliona KM je dug prema dobavljačima. Znači, čim potpišemo ugovor o nabavci lijekova i opreme, ne možemo ispoštovati te ugovorne obaveze, pošto je ročnost plaćanja 90 dana. Pitao sam da li postoje druge mogućnosti, ali ne postoje. Neki od dobavljača postavljali su pitanja blokade računa kliničkog centra. Molio sam ih za strpljenje, ali sam saznao da postoje već prije potpisani ugovori o reprogramiranju dugova, tako da ljudi ne pristaju na potpisivanje novih reprograma ugovora, izjavio je Denijal Tulumović, direktor UKC-a Tuzla.
Prof. Kešetovića pitali smo da li je novac MMF-a, ustvari, prilika da se pomogne zdravstvu na saniranju stanja. No, on smatra da ubrizgavanje sredstava MMF-a u zdravstveni sektor nije racionalno, poručivši kako je to jedno bure bez dna.
Lijek za zdravstvo
– Ubacivati sredstva u ovakvo zdravstvo je neracionalno, jer ogromna sredstva se samo troše za infrastrukturu, a korisnici usluga od toga nemaju nikakvih efekata. Moje je mišljenje da treba reformu zdravstva drugačije koncipirati u finansijskom i u zakonodavnom dijelu. Treba, prije svega, ukinuti doprinose na zdravstvo i na lične dohotke, samo imati doprinose za plate. Zdravstvo treba prebaciti kroz finansiranje poreza, uvesti eventualno jedan poreski oblik, tzv. porez na potrošnju, iz koga bi se punila sredstva budžeta i redistribuirala iz budžeta FBiH prema svim korisnicima, kako bi korisnici usluga na cjelokupnom prostoru FBiH mogli da ih koriste. Uz takvu reformu treba koristiti dodatni dio sredstava, koji bi se obezbijedio u onom dijelu koji je nužan, a to je kapitalni dio opremanja, to su kapitalne investicije sa stanovišta opreme i povećanje standarda zdravstvenih radnika, kako bi i oni bili motivisani da vrše usluge. To je cjelovita reforma koju bi trebalo provesti uz pomoć MMF-a i mi bismo time riješili dva osnovna socijalna problema: segment povećanih penzija, odnosno povećanih dohodaka onih koji su zaposleni i kvalitet usluga. To su dvije osnovne funkcije države koje se moraju uraditi, zaključuje na kraju profesor Kešetović.
