Nije cilj da euro bude bh. valuta umjesto konvertibilne marke, već da se građanima Bosne i Hercegovine osiguraju benefiti prilikom transfera u eurima. Evropska unija podržava nastojanje Bosne i Hercegovine da postane dio jedinstvenog područja plaćanja u eurima u koji su uključene i ostale države Zapadnog Balkana (Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo).
Koristi za građane i privrednike
U obrazloženju šta će uključivanje u jedinstveno područje plaćanja u eurima značiti za građane i privrednike, u Centralnoj banci su ukazali da će to značiti jednakost u domaćem i prekograničnom platnom prometu s državama koje su već dio ovog aranžmana. Zatim su detaljnije obrazložili šta će to podrazumijevati.
“Jedan od ključnih benefita je značajno smanjenje naknada za dolazne i odlazne (novčane) transfere, što predstavlja direktnu uštedu za korisnike. Prema procjeni Svjetske banke, zemlje Zapadnog Balkana koje nisu članice jedinstvenog područja plaćanja u eurima plaćaju šest puta veće naknade za prekogranična plaćanja u odnosu na zemlje koje su dio ovog područja. Ovo Bosnu i Hercegovinu stavlja u nepovoljan položaj koji se može korigovati pristupanjem jedinstvenom području plaćanja u eurima”, naglasili su.
Istakli su i to da će pristupanjem ovom području upravljanje plaćanjem biti jednostavnije, s obzirom na to da sva plaćanja imaju jednak format.
“Unapređenjem platnih sistema u Bosni i Hercegovini te uvođenjem inovativnih sistema za plaćanja, kao što je instant plaćanje uz postizanje funkcionalnosti s platnim infrastrukturama EU, u značajnoj mjeri se može pospješiti tržište. Osim povoljnijih uslova plaćanja, moguće je donijeti i inovacije u polju platnih usluga. To znači da će se korisnicima nuditi inovativne usluge bez obzira na nacionalne granice”, dodaju u Centralnoj banci.
Koliko je značajno jedinstveno područje plaćanja u eurima govori podatak koji su izdvojili, a to je da ovo područje čini 36 država te da se više od 80 posto uvozno-izvoznih transakcija Bosne i Hercegovine realizuje s ovim zemljama, što omogućava transakcione uštede za privredu i građane. Kroz prethodno navedeni podatak se odražava i značaj za dijasporu.
“Egzaktan benefit potencijalnog pridruživanja ovom području jeste omogućavanje povoljnijih transfera doznaka od dijaspore koja generiše skoro 10 posto BDP-a Bosne i Hercegovine”, istakli su u Centralnoj banci.
Također su podsjetili da jedinstveno područje plaćanja u eurima ima 510 miliona ljudi te omogućava realizaciju 90 milijardi elektronskih transakcija godišnje, među kojima je više od 8.000 različitih finansijskih institucija i 25 miliona poslovnih subjekata. Ukazali su i na značaj u privlačenju stranih investicija.
“Ovom ogromnom mrežom nude se znatne prednosti, ne samo pravnim, već i fizičkim licima, unapređujući tržište i pružajući inovacije u polju poslovnih platnih usluga. Značaj ulaska u ovo područje leži u harmonizaciji s regulativom EU, što Bosni i Hercegovini otvara vrata za pozitivne promjene u privlačenju stranih investicija koje su u značajnoj mjeri trenutno iz država jedinstvenog područja plaćanja u eurima, kao i stimulaciju domaćeg tržišta kapitala”, naveli su.
Naglasili su da se ulaskom u ovo područje može značajno utjecati na rast digitalnih plaćanja i smanjenje upotrebe neformalnih kanala plaćanja za šta su konstatovali da se njime doprinosi ekonomskom razvoju i bližoj integraciji s evropskim tržištem.
Kada će BiH postati dio SEPA-e?
Na pitanje Klix.ba kada je izgledno da će Bosna i Hercegovina postati dio ovog područja, u Centralnoj banci su odgovorili da je u ovom trenutku teško precizirati tačan datum, ali da su svjesni, prvenstveno, zakonodavnih neusaglašenosti.
“Zbog toga je Centralna banka s entitetskim ministarstvima finansija i entitetskim agencijama za bankarstvo pokrenula mehanizam koordinacije u cilju pridruživanja jedinstvenom području plaćanja u eurima”, dodaju.
Također su podsjetili da u ovim aktivnostima imaju podršku Svjetske banke, kroz modernizaciju platnih sistema država Zapadnog Balkana, i USAID-a. Prema njihovim riječima, imajući u vidu iskustva iz regije, kroz sinergijski učinak svih relevantnih institucija u Bosni i Hercegovini, mogući su značajni pomaci u narednom periodu u pogledu ispunjavanja zakonodavnih pretpostavki za članstvo u ovom području.
Ukazali su i na to da Centralna banka aktivno radi na analizi i pripremi potrebne infrastrukture za povezivanje s platnim infrastrukturama jedinstvenog područja plaćanja u eurima, što će biti moguće nakon ispunjavanja zakonodavnih uslova ovog područja.
