Izvještaj Evropske komisije o našoj zemlji pokazao je da nismo postigli napredak, ali je ipak preporučeno dodjeljivanje kandidatskog statusa. Dr. Soeren Keil, voditelj Međunarodnog istraživačkog i konsultantskog centra na Institutu za federalizam Univerziteta u Fribourgu, smatra da je zbog Ukrajine i Moldavije angažman u odnosu na BiH zahtijevao ažuriranje.
Ponuda EU
– Neki od novih uslova vezuju se za prethodna mišljenja EK-a, uključujući i oblasti vladavine prava i stabilnih institucija, kaže dr. Keil i dodaje da se ne radi o napretku koji je BiH napravila, već o osjećaju EU da treba nešto ponuditi.
Napominje da su novi uslovi i dalje veoma slični onima iz prošlosti i ukazuju koliko je malo napretka postignuto.
– Zanimljiv je i širi fokus na stabilne institucije i slobodne medije, što odražava i rastuću zabrinutost za područja u kojima se situacija pogoršala, ističe dr. Keil.
Objašnjava da postoji napor da se sve više reformi koje su centralizirale elemente pravosuđa učine neizvodljivim.
– Prvobitno osmišljeni da osiguraju veći stepen nezavisnosti i profesionalizma, entiteti nikada nisu izgubili kontrolu nad imenovanjem sudija, a pravosuđe, uz ograničene izuzetke, nikada nije bilo potpuno nezavisno. Ključno je da uspostavljene institucije, uključujući tijela za imenovanja, rade i osiguraju nezavisnost. To se trenutno ne radi i situacija se pogoršava, ističe dr. Keil.
Mišljenja je da naša zemlja neće ispuniti nijedan uslov do decembra, ali ipak očekuje da ćemo dobiti status kandidata. Toby Vogel, viši saradnik berlinskog Vijeća za politiku demokratizacije, kaže da je Izvještaj EK-a o BiH jedan od najtežih koje je ikada pročitao – ali da je realan.
– Političari u BiH su gubili vrijeme na ometanje funkcionisanja vlada i parlamenta, pa je vrlo malo učinjeno na 14 prioriteta, a ništa u vezi s ključnim pitanjem o vladavini prava, kaže Vogel.
Smatra da preporuka ima potpuno političke, čak i geopolitičke razloge, te upozorava da BiH nema reformističku vladu, ali i da EU ima mnogo jače instrumente od uglavnom simbolične kandidature – EUFOR – koji bi se odmah trebao ojačati.
Slobodna odluka
– Brinem se i da sve članice ne podržavaju davanje statusa kandidata. Odluke visokog predstavnika u izbornoj noći nanijele su mnogo štete zemlji u tom pogledu, kaže Vogel.
Objašnjava i da osam tačaka zapravo nisu uslovi.
– Oni su namjerno nejasno formulisani kako bi Vijeću dali slobodu da zanemari da li je BiH napredovala i da odobri kandidaturu – ako to želi. Ovdje se više ne radi o BiH, ovo je mnogo veće. Ali, pravi posao će tek tada početi, a vjerovatno će proći mnogo vremena prije nego što BiH zaista može otvoriti pregovore o članstvu, zaključuje Vogel.
