Pravna bitka duža od 30 godina okončana je pred Županijskim sudom u Osijeku, koji je potvrdio prvostepenu presudu dubrovačkog Općinskog suda iz 2019. godine te je dječije odmaralište Lozica kod Dubrovnika uknjiženo na svog pravog vlasnika – Crveni križ Novo Sarajevo.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić oglasila se povodom navedene odluke, te putem Facebooka pozvala gradonačelnika Dubrovnika Matu Frankovića na saradnju kako bi ovaj vraćeni objekt u budućnosti bio u potpunosti funkcionalan.
”Sigurna sam da ćete svojim autoritetom omogućiti izdavanje tabularne isprave kako bi odmaralište u skorijoj budućnosti ponovo bilo centar mladosti, ali i siguran dom starih i iznemoglih osoba, invalida i drugih korisnika o kojima brine organizacija Crvenog križa”, napisala je Karić.
Može i zamjena
Ovaj objekat višemilionske vrijednosti prije rata omogućavao je ljetovanje i oporavak djece slabijeg zdravstvenog i socijalnog stanja. Radi se o imovini na vrlo atraktivnom mjestu, sastoji se od jedne veće i tri manje barokne vile, privatne betonirane plaže, podvožnjaka. Bosna i Hercegovina je 2006. imovinu procijenila na 1,6 miliona eura, ali nema dvojbe da je vrijednost atraktivne lokacije, koja se nalazi tik uz more, danas višestruko veća.
Mediji u Hrvatskoj pišu da za odmaralište Jahorina u ZK izvatku piše da je općenarodna imovina, a korisnik Vodovod i kanalizacija Sarajevo, koji je objekat dobio na trajno i besplatno korištenje. Kao vlasnik još niko nije uknjižen
”Želimo se vratiti u prostor odmarališta i privesti ga u funkciju, ali ne znamo hoće li nas podržati naše vlasti. Još je nejasno slijede li prodaja, najam ili pronalazak partnera koji će uložiti novac, a mi prostor. Od imovine se živi, ali je još rano govoriti o budućnosti, jer odmarališta te vrste više ne postoje. Nešto se mora iznova graditi, posebno krov koji je potpuno uništen. Nažalost, Crveni križ BiH nije dobio svojih oko hiljadu kvadrata i pokušat ćemo naći rješenje s Međunarodnom federacijom Crvenog križa. Treba napraviti i procjenu parcele koja, s onom u vlasništvu CKBiH, ima ukupno oko 4.500 kvadratnih metara. Želimo da se već 2023. objekti stave u funkciju, ali se ne zanosimo da to možemo sami. Raspoloženi smo i za zamjenu ako nam neko ponudi dobar objekat u Sarajevu ili Neumu”, izjavio je sekretar CK-a Novo Sarajevo Asad Kučević za Slobodnu Dalmaciju.
Potrebno je naglasiti da se u ovom slučaju radi o pobjedi Crvenog križa, odnosno advokata koji su vodili postupak, a ne institucija u BiH niti ploda saradnje naše zemlje i Hrvatske, naglašava stručnjak za državnu imovinu Muharem Cero.
”Ovo je dobar znak i očekujem od ministara pravde i trezora da intenziviraju odnose sa Hrvatskom, tim prije što je naša zemlja u potpunosti vratila imovinu Hrvatske u BiH. Ovdje se ne radi o promjeni stava Hrvatske prema Bosni i Hercegovini niti su u ovaj predmet involvirane institucije BiH. Ovdje se radi samo o upornosti Crvenog križa, odnosno advokata koji su vodili spor”, kazao nam je Cero.
Prema procjenama stručnjaka, imovina BiH na obalama Jadrana vrijedi više od 10 milijardi KM. Trećinski dio JANAF-a, Luka Ploče, Šipadova luka u Šibeniku, Agrokomercovi dijelovi luka u Kopru i Rijeci, Plućna bolnica u Cavtatu, na desetine hotelskih kompleksa – od Hidrogradnjinog u Baškoj Vodi do udjela u dubrovačkim hotelima, ogromna atraktivna zemljišta na jadranskim otocima i uz obalu, sindikalna odmarališta i sindikalne vile, rezidencijalni objekti republičkih organa Bosne i Hercegovine, Vis 1, Vis 2 u Dubrovniku, dvorac u Trstenom, kao i veći broj luksuznih stanova na nepoznatim adresama. Pomenuto dječije odmaralište jedina je nekretnina koja je u potpunosti vraćena u posljednjih 30 godina.
U Župi dubrovačkoj nalaze se i devastirani bungalovi trebinjske kompanije Leotar
”Činjenica je da u svemu odgovornost stoji na Vijeću ministara i resornim ministarstvima. Bio je taj sastanak Vlade Hrvatske i BiH o imovini, prošlo je više od mjesec od toga i, nažalost, ne vidimo da se išta promijenilo. U kojem su stanju sporovi, mi to ne znamo, jer je to jedna siva zona. Naši advokati nemaju mogućnost da zastupaju naše firme u Evropskoj uniji, a i Pravobranilaštvo je također reduciranih mogućnosti za vođenje ovih sporova. Najveći je problem što mi nemamo transparentan registar naše imovine u zemljama sukcesora. Nekome očigledno odgovara ta siva zona, jer su u njoj najbolje snalaze tranzicijske strukture prekogranične tajkunske kriminalne hobotnice”, govori Cero.
Pod zakupom
Situacija je posebno otežana nakon donošenja Zakona o upravljanju državnom imovinom 2018. u Hrvatskoj, po kojem se u zakup mogu dati nekretnine na koje je ranije postojala zabrana raspolaganja. Radi se o koncesijama odobrenim na period od 30 godina, o čemu smo ranije razgovarali s pravobraniocem BiH, a sada njegovim zamjenikom, koji tvrdi da je činio sve što je bilo u njegovoj moći, ali da iz ove institucije nisu uspjeli puno toga postići.
”Imovina koju je Hrvatska imala u BiH je uglavnom zaštićena i vraćena za razliku od naše imovine u njihovoj zemlji. Neki drugi subjekti je koriste, a imamo informacije da je ta imovina uzurpirana i da se daje na dugoročni zakup. Podnosili smo tužbe, uključivali se u postupke, tražili upise i povrate, međutim, stavovi hrvatskih sudova su bili takvi da nema mogućnosti da se imovina vrati”, kazao nam je zamjenik pravobranioca BiH Ismet Velić.
