Premašio je 3,5 milijardi i najviši je u posljednjih pet godina. BiH ne može proizvesti dovoljne količine hrane za svoje potrebe
Vrijednost deficita u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom je u 2023. godini dostigla 3,5 milijardi KM što je i najveća zabilježena vrijednost u posljednjih pet godina, saznaje Fokus.
Povećanje vrijednosti deficita je rezultat sve većeg uvoza dok je izvoz stagnirao. Deficit je u 2023. godini u poređenju sa prethodnom godinom veći za 220 miliona KM ili 7%. Prema podacima nadležnih službi Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH deficit od 3,5 milijardi KM i pokrivenost uvoza izvozom od 23% ukazuje na visoku osjetljivost BiH na nagle promjene i poremećaje u trgovini hranom.
Visoke vrijednosti deficita ukazuju da BiH je neto uvoznik i zavisi od uvoza proizvoda koje ne proizvodi u dovoljnim količinama za svoje potrebe poput pšenice, sirovog šećera, sirove nepržene kafe ili uvoza gotovih proizvode poput piva u flašama, vode, i drugo. Nedovoljno razvijeni kapaciteti za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda i hrane, niska proizvodnost i slaba konkurentnost domaće proizvodnje na stranom tržištu odraz je stanja u poljoprivredno prehrambenom sektoru.
U izvještaju koji je je upućen Vijeću ministara BiH na usvajanje navodi se činjenica da poljoprivredni sektor u BiH do sada nije uspio da se prestruktuira i modernizuje, prije svega u razvojnom dijelu, niti da ojača konkurentnost poljoprivredne proizvodnje i smanji izrazito nepovoljan spoljnotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
-Dodatno, u BiH nije formirano stabilno tržište poljoprivrednih i prerađenih poljoprivrednih proizvoda putem kojeg će se nuditi hrana koja je po kvalitetu, obimu, asortimanu ponude i cijenama usklađena sa nutritivnim potrebama i nivoom kupovne snage potrošača. Iako je ukupan obim trgovinske razmjene poljoprivredno prehrambenim proizvodima u stalnom porastu izvoz stagnira na nivou od milijardu KM posljednje dvije godine, dok uvoz raste i dostigao je vrijednost od 4,5 milijarde KM u 2023. godini – ističu iz ovog ministarstva.
Šta se izvozi
Oko 40% ukupnog izvoza iz BiH na inostrano tržište čine gotovi proizvodi poput mlijeka, keksa, pripremljeni ili konzervirani proizvodi od kokošijeg mesa, voda, smrznute maline, kečap, vafli i oblande, suncokretovo ulje i drugo. Vodeći izvozni proizvod je i dalje ulje od sjemena suncokreta koji je zabilježio pad izvoza za 19% tokom 2023. Godine.
S druge strane, Evropska unija je tradicionalno ključni trgovinski partner BiH. Oko 55% uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u BiH je uvezeno iz Evropske unije, dok se na tržište Evropske unije iz BiH plasira oko 46% ukupnog izvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 19%, dok se spoljnotrgovinski deficit sa EU konstantno povećava iz godine u godinu te je dostigao vrijednost od 2 milijarde KM u toku 2023. godine.Oko 85% ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Evropske unije na tržište BiH je uvezeno iz Hrvatske, Njemačke, Italije, Poljske, Mađarske, Holandije/Nizozemske, Austrije i Slovenije. Oko 84% ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda se iz BiH izveze u top pet zemalja i to Hrvatsku, Njemačku, Italiju, Sloveniju i Austriju, i u nešto manjim iznosima u Švedsku i Francusku.
Tradicionalno članice CEFTA-e, i to prvenstveno Srbija, je najznačajniji trgovinski partner BiH kada je riječ o trgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Iz BiH je na tržište CEFTA-e tokom 2023. godine izvezeno oko 41% od ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, dok je uvezeno oko 29%. Deficit u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda između Bosne i Hercegovine i CEFTA-e u 2023. godini je iznosio 865 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom 32%.
Otežani uslovi
Ukupan uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz zemalja koje čine ostatak svijeta je u 2023. godini iznosio 583 miliona KM i 17% je manji od uvoza ostvarenog u prethodnoj godini, dok je izvoz na tržišta ostatka svijeta ostao nepromijenjen i iznosio je 75 miliona KM.
Oko 85% ukupnog uvoza iz ostatka svijeta čini uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Brazila (39%), Ekvadora (11%), Indije (9%), SAD (6%), Ukrajine (5%), Kine (4%) i Egipta (4%). Iz navedenih država se uvoze proizvodi poput kafe, šećera od šećerne trske za rafinisanje, banana, uljanih pogača od soje i dr. Među državama iz ostatka svijeta u koje se najviše izvezlo poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2023. godini su Izrael (26%), Ujedinjeni Arapski Emirati (17%), SAD (11%) i Filipini (11%), Jordan (8%) i Saudijska Arabija (6%). Rusija je duži niz godina bila na prvom mjestu kada je riječ o izvozu poljoprivredno prehrambenih proizvoda.
Ukrajinska kriza, otežani uslovi transporta i značajan rast cijena transporta negativno su uticali na izvoz svježeg voća i povrća na rusko tržište što je rezultiralo izvozom od svega 2 miliona KM tokom 2023. godine.
Fokus.ba
