Kristijan Šmit (Christian Schmidt) još jednom se našao u centru pažnje javnosti nakon što je aktivirao bonska ovlaštenja kako bi deblokirao budžet Bosne i Hercegovine i omogućio isplatu duga firmi „Viaduct“. U ekskluzivnom razgovoru za „Dnevni avaz“, visoki predstavnik otvoreno govori o razlozima svojih odluka, upozorava na neodgovornost domaćih političara i kašnjenje u evropskim reformama koje bi BiH mogle koštati stotine miliona eura. Također, visoki predstavnik komentirao je i spekulacije o svom odlasku iz BiH te mogućnost novih odluka glede Izbornog zakona BiH.
Pošteniji izbori
Gospodine Šmit, ponovo ste aktivirali bonska ovlaštenja, ovaj put u vezi sa slučajem „Viaduct“ i izborima u BiH. Jeste li pomalo i frustirani što morate upotrebljavati bonska ovlaštenja i za ova tehnička pitanja poput procesa glasanja, te što se domaći političari ni oko toga ne mogu usaglasiti?
– Tri godine slušam obećanja o reformama i integritetu izbora, ali ništa se nije dogodilo. Sve stoji jer nema budžeta. On je blokiran. Zato sam odlučio da najprije deblokiramo budžet, a zatim radimo na pripremama za izbore. Vrijeme curi, a izbori 2026. su već na vidiku.
Znači li to da ćemo, zahvaljujući upotrebi tehnologije, 2026. imati najpoštenije izbore dosad, kako smo čuli najave?
– Nadam se. Nakon pilot-projekata na lokalnim izborima 2024., ODIHR i CIK su uradili analizu koja pokazuje da su rezultati pozitivni. Ne radi se o potpunom elektronskom glasanju, već o skeniranju i verifikaciji – uključujući i otisak prsta, kako bi se osiguralo da glasa zaista i isključivo onaj ko je i registrovan. To bi trebalo svi da podrže.
Ministar finansija BiH Srđan Amidžić odbija da potpiše isplatu „Viaductu“, navodeći da su registrovani na Kanalskim ostrvima i da bi to bilo protuzakonito, jer je riječ o off shore mjestu. Kako komentarišete?
– Prilično sam iznenađen da se to pitanje sada otvara. Ova arbitraža traje 15 godina, a konačna presuda je donesena u Vašingtonu, 2021. godine. Ništa nije plaćeno. Sada, kada sam omogućio da se dug izmiri iz sredstava namijenjenih RS, koja je i napravila dug, dolazimo do novih prepreka. Ako BiH ne ispuni međunarodne obaveze, to šalje lošu poruku investitorima. Ako neko sumnja u zakonitost, treba to istražiti. Ali postavljam pitanje – zašto visoko plaćeni advokati Republike Srpske nisu to doveli u pitanje 2021. ili 2022.? Sad pokušavamo da izbjegnemo blokadu države, i svi bismo trebali raditi na rješenju – ne stvaranju novih problema.
Kako odgovarate na kritike iz RS da svojim intervencijama rušite dijalog i otežavate saradnju?
– To je licemjerno. Kažu da im je bolje bez visokog predstavnika jer se “lakše dogovaraju”, a onda opet optužuju kada Dodik odluči da više neće sarađivati. Moj savjet: prestanite pričati – počnite raditi. Ako to radite po zakonu, sve će biti uredu.
Jedan portal je objavio da velike sile dogovaraju da do kraja godine napustite mjesto visokog predstavnika. Imate li komentar na to?
– Čuo sam dosta zabrinutih komentara, i to mi je pokazatelj da ipak ima ljudi koji žele da ostanem. Moj mandat još traje. Ostat ću dok ga ne ispunim – posebno ako mogu doprinijeti evropskim integracijama i ispunjenju obaveza iz Dejtona.
Da li to znači da ćete kao visoki predstavnik dočekati i izbore u BiH 2026.?
– Ne mogu garantovati, ali postoji velika vjerovatnoća da hoću. Integritet izbora zahtijeva i međunarodni doprinos, i spreman sam da ga dam.
Planirate li novu intervenciju u vezi s Izbornim zakonom, s obzirom na neprovođenje odluke Sejdić-Finci i stalne zahtjeve HDZ-a da se drugačije biraju članovi Predsjedništva?
– Za sada ne pripremam novu odluku. Ali jasno je da treba rješavati i pitanje presuda Evropskog suda za ljudska prava – posebno u vezi s nediskriminacijom. To znači moguće izmjene i Ustava, što je ranije već pokušavano kroz Aprilski paket i pregovore u Neumu. Međunarodna zajednica, uključujući EU, spremna je da pomogne – ali inicijativa mora doći od domaćih političkih aktera. Ja sam spreman da im pomognem u tome.
Znači li to da je moguća i nova upotreba bonskih ovlaštenja ako se situacija ne popravi?
– Ako se izbori ne mogu organizovati fer i pošteno, a postoji institucionalni disbalans, onda je sve moguće. Ali moj primarni cilj nije da vladam dekretima, već da potaknem domaće institucije da funkcionišu.
Bosna i Hercegovina je zbog kašnjenja u dostavljanju reformskog paketa izgubila više od 100 miliona eura iz Plana rasta. Kako gledate na to?
To je posljednje upozorenje. Rok za narednih 100 miliona eura je 30. septembar. Ako do tada ništa ne bude urađeno, BiH će pretrpjeti ozbiljnu štetu – ne samo finansijski, nego i u očima država članica EU. Komisija je spremna da plati, ali ne želi da plaća za nerad.
Avaz.ba
