Svjetska banka očekuje da će ekonomski rast Bosne i Hercegovine porasti za četiri posto u ovoj godini, rečeno je danas prilikom predstavljanja, 22. u nizu, Redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke za zemlje Zapadnog Balkana. Istaknuto je i to da su i dalje prisutni domaći i vanjski rizici.
Šef Kancelarije Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori Christopher Sheldon kazao je da su se ekonomije zemalja Zapadnog Balkana u 2022. godine nastavile suočavati s turbulentnim vanjskim okruženjem nakon izlaska iz pandemije koronavirusa.
Zadržavanje profita
– Region Zapadnog Balkana sada se suočava sa kombinacijom novih izazova: ratom u Ukrajini, rezultatom naglog rasta cijena energenata, usporavanjem globalnog rasta i ekonomskog koji se odražava na ekonomski rast svih šest zemalja u regionu, rekao je Sheldon.
U redovnom izvještaju Svjetske banke ističe se kako se ekonomije Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova te Albanije oporavljaju uprkos izazovima.
– lako je rast u prvoj polovini ove godine prevazišao očekivanja za BiH, jasno je da prisutni šokovi na tržištu mogu uticati na izglede za zemlju u srednjoročnom periodu. Na izglede u regiji utiče kombinacija šokova. Čvrste veze BiH sa regijom i strožiji globalni uslovi finansiranja, kao i očekivano usporavanje i domaće i vanjske potražnje, takođe će imati uticaje na izglede za BiH, naveo je Sheldon.
Prema izvještaju, neophodne reforme bi trebale uključiti mjere za povećanje nivoa konkurencije na tržištu, uklanjanje barijera za pokretanje poslovne djelatnosti, veće zadržavanje profita stranih investitora u zemlji i reinvestiranje, unapređenje kvaliteta obrazovanja i podizanje standarda upravljanja, uključujući digitalizaciju. Tekuća kriza naglašava značaj ubrzanja zelene tranzicije u regiji i napuštanje ugljikovodika, u pravcu proizvodnje čistije električne energije, kao i zelenijih modela proizvodnje i potrošnje.
Ekonomski rast, predvođen potrošnjom i investicijama u prvoj polovini ove godine, kako je rekla Sandra Hlivnjak, viši ekonomista Svjetske banke u BiH, pokazao se jakim, prevazilazeći očekivanja.
– U 2021. godini taj rast nas je sve iznenadio i dosegao je 7,5 procenata. Rast se nastavio u prvom i u drugom kvartalu tekuće godine. U prvom kvartalu 2022, prema podacima bh. Agencije za statistiku, iznosio je 5,8 posto, dok je u drugom kvartalu to bilo 5,9 posto. Taj trend se nastavlja. Ono što determiniše sam rast jeste povećanje kategorije potrošnje i investicija, rekla je Hlivnjak.
Dodala je kako je trenutna situacija po pitanju potrošnje u BiH izazvana situacijom u svijetu, te da to nije održiv model za našu zemlju.
– Samo povećanje potrošnje ne kreira dodatnu vrijednost, ne može jednostavno stvoriti nova radna mjesta i imati neki produktivniji otisak na progres jedne ekonomije, napominje Hlivnjak.
Zabrinjavajućim smatra nastavak rasta inflacije, koja je u BiH uglavnom uvoznog karaktera.
– Jako puno uvozimo robe izvana koja se koristi kao hrana, a pored toga i energente. Ako pogledamo podatke visoke frekventnosti, do usporavanja je počelo dolaziti zaoštravanjem monetarne politike vani. BiH je svakako svoju monetarnu politiku vezala za konvertibilnu marku (KM) i fiksiran je kurs prema euru, govori Hlivnjak.
Dodaje da je KM stabilna valuta i da zahvaljujući dobro obavljenom poslu Centralne banke BiH nema bojazni da će se situacija promijeniti. Istakla je da se trgovinski deficit BiH produbljuje zbog povećanog uvoza koji dominira u odnosu na izvoz.
Političke tenzije
– Zasad se u BiH taj deficit finansira iz stranih direktnih investicija ili kapitalnih, ne iz finansijskih rezervi, što je dobro. U ovom slučaju, BiH je neto dužnik, a ne neto kreditor. Još postoji povjerenje, volja i želja da se investira u BiH, naglasila je Hlivnjak.
Iz Svjetske banke predviđaju kako će rast za 2022, usljed usporavajućeg faktora rasta, biti oko 4 posto, što je, ocijenila je Hlivnjak, dobro, ali ne i dovoljno da bi se značajnije pokrenule jače strukturne reforme.
U srednjoročnom periodu se očekuje nastavak rasta, međutim, na nekim nižim osnovama koje su također podložne rizicima, tako da je moguće da će doći do dalje revizije tog rasta, zavisno od toga kako se rizici budu manifestovali.
– Rizici su i domaći i inostrani. Domaći su prisutnost tenzija na političkoj sceni i slabo provođenje reformi. Kada posmatramo vanjske rizike, tu su rat u Ukrajini i geopolitičke tenzije, navela je Hlivnjak.
