Huligani i navijači nisu isto: Koje su razlike?

4 min. čitanja

Voljeti svoj sportski klub, radovati se svakom njegovom uspjehu te bodriti igrače i kad im ne ide najbolje, definicija je navijača. Onih vatrenih, koji s nestrpljenjem, ali u miru čekaju gol ili koš. S druge strane, kako nazvati one koji u više navrata na sportskim terenima, “u žaru navijanja”, ometaju utakmice, često koristeći pirotehnička sredstva, uvredljive poruke i fizičko nasilje… Da li su i oni navijači, ili, pak, samo vandali? U našoj zemlji često su zbog različitih oblika vandalizma na sportskim tribinama utakmice prekinute. U gotovo svim situacijama niko nije snosio posljedice. Možda jedino policijski službenici, one fizičke, jer često su meta napada.

Sankcije

Lokalni sportski klubovi nerijetko su uzrok ometanja javnog reda i mira. Odnosno u pitanju su lokalci, navijači. Podijeljeni u dvije grupe, koje podržavaju dva gradska kluba, Mostarci su možda i najočitiji primjer vandalizma na sportskim terenima. Rođeni i Ultras. No, ni utakmice sarajevskih klubova Želje i Sarajeva nisu uvijek prolazile bez nereda. Sociolog Vladimir Vasić smatra da navijači i huligani nisu jedna grupa, te pojašnjava zašto.


image

Ultras je grupa koja navija za Zrinjski, ali i često pravi probleme

– Mislim da bi bilo potrebno razdvojiti navijače, dakle ljude koji iskreno navijaju za svoj neki klub, i huligane. Navijači nikako ne bi trebali biti stavljeni u isti koš. Navijači su ljudi koji podržavaju svoj sportski klub, bodre ga na razne načine, ali huligani su ti koji sport dovode u destruktivno stanje, govori za O kanal Vasić.

Napominje da mnogi na taj način liječe lične frustracije. No, iz Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine smatraju da upravo ti huligani, koji se predstavljaju velikim poštovaocima svoga kluba, u većini situacija šalju u svijet lošu sliku o bh. sportu. Zakon o sprečavanju nereda na sportskim terenima, između ostalog, osigurao bi bezbjednost svima onima koji u sportu žele uživati, no takav dokument čeka reformu, poručio je Nermin Kljajić, član Disciplinske komisije Nogometnog saveza BiH i ministar unutrašnjih poslova USK-a.

Videonadzor na sportskim terenima i objektima može biti jedno od rješenja, kaže Nermin Kljajić

Podsjeća na pokušaje da se ovakav zakonski okvir donese na državnom nivou.

– Ali je pitanje ovlasti bilo problematično. Ako je i to problem, da se ne može donijeti na nivou državnih institucija, onda se može donijeti na nivou entiteta i na taj način regulisati pitanje nereda na sportskim stadionima, kao i van njih, naglašava Kljajić.

Za sav nered na stadionu posljedice snosi klub, a ne onaj ko ih napravi, kažu trenutne preporuke kojima se vode ministarstva unutrašnjih poslova, napominje Kljajić. Videonadzor na sportskim terenima i objektima, dodaje, može biti jedno od rješenja. Tako su uradile i susjedne zemlje, koje su predvidjele i prekršajne sankcije. No, u našoj zemlji, pored nereda na terenima, česti su i napadi na policijska lica, a s druge strane, policija u ovom kontekstu često biva suzdržana.

Represija

– Treba postaviti pitanje koliko policija zapravo ima mehanizme kontrole i slobode da djeluje represivno u određenim situacijama. Naravno, to bi trebalo sa nekog višeg zakonskog nivoa riješiti, kad i u kojim situacijama policija može da reaguje represivno, smatra Vasić.

Podsjećamo, sedam pripadnika navijačke grupe Horde zla u Širokom Brijegu je, u noći sa subote na nedjelju, narušavalo javni red i mir, oštetilo putnička vozila i povrijedilo više osoba.

– Nakon toga su se udaljili u smjeru Mostara, a saradnjom policijskih uprava Mostar i Široki Brijeg došlo se do informacija o registracijskim oznakama njihovog automobila, pa su tako osumnjičeni pronađeni u pubu Red Army u Mostaru i uhapšeni, kazao je za Fenu glasnogovornik MUP-a HNK-a Ljudevit Marić.

Podijeli ovaj članak