Nakon što je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine potpisalo Sporazum o finansiranju Godišnjeg akcionog plana u prilog Paketu za energetsku podršku, u okviru kojeg EU za našu zemlju izdvaja 70 miliona eura, očekuje se da prva tranša bude isplaćena u narednim danima.
Socijalne karte
– Sada kada je BiH potpisala Sporazum, on će biti upućen EK-u sa zahtjevom za plaćanje i izvještajem koji definiše način na koji će vlasti u BiH utrošiti sredstva. Ovaj izvještaj sadrži jasne kriterije i metodologije za raspodjelu sredstava, uključujući informacije o broju korisnika i dinamiku realizacije. Očekuje se da će EK isplatiti prvu tranšu (90 posto) u narednim danima, kaže Ferdinand Koenig, glasnogovornik Delegacije EU i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.
Objašnjava da će sredstva biti isplaćena preko nadležnih organa u entitetima i Brčko distriktu.
– Entitetske vlasti trenutno nemaju izrađene socijalne karte o ugroženim kategorijama građana i iz tog razloga će organizovati javne pozive. Ovi pozivi bi trebali biti organizovani u narednim sedmicama. Brčko distrikt ima svoju bazu podataka, te stoga neće biti potrebe za javnim pozivom, ističe Koenig i dodaje da, kako BiH bude napredovala na evropskom putu, očekuju unapređenje sistema socijalne zaštite.
Naglašava da će funkcionalne institucije, sposobne za upravljanje socijalnom politikom, biti jedan od elemenata u pristupnim pregovorima kada oni budu otvoreni.
– Način na koji BiH upravlja sredstvima iz paketa bit će važan indikator za bilo koju buduću direktnu podršku preko institucija BiH. Od partnera EU na zapadnom Balkanu, jedino BiH i Kosovo ne dobivaju sredstva EU direktno preko domaćih institucija, kaže Koenig i dodaje da je odgovornost domaćih vlasti da osiguraju da korisnici podrške blagovremeno dobiju finansijska sredstva na koja ostvaruju pravo.
Iz federalnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije ističu da će sredstva biti raspodijeljena u omjeru 66 posto za FBiH, 33 posto za Republiku Srpsku i jedan posto za distrikt Brčko, kroz tri programa/budžetske linije.
– U okviru tekućih transfera drugim nivoima vlasti i fondovima planiran je novi transfer za projekt – Podrška EU BiH, s ciljem ublažavanja negativnih socioekonomskih utjecaja energetske krize u iznosu od 90,4 miliona KM, objašnjavaju iz Ministarstva.
Kada se radi o podršci siromašnim domaćinstvima, federalnom Ministarstvu rada i socijalne politike je u budžetu FBiH odobreno oko 64,5 miliona KM.
– Realizacija Programa utroška predviđena je kroz raspisivanje javnog poziva na koji bi, preko jedinica lokalne samouprave, aplicirala domaćinstva iz programom definisanih kategorija, kažu iz Ministarstva, uz napomenu da će poziv raspisati FMRSP.
Za ostala dva programa podrške, u iznosu od po 12.912.350 KM, nosioci budžeta su: federalno Ministarstvo prostornog uređenja i federalno Ministarstvo rada i socijalne politike, a implementator će biti Fond za zaštitu okoliša FBiH.
Iz Ministarstva finansija RS-a nam kažu da će ovaj entitet dobiti 45,1 milion KM, od čega je 32,2 miliona KM namijenjeno za podršku energetski siromašnim potrošačima, dok će za podršku mjerama energetske efikasnosti za preduzeća i za stambene zgrade biti alocirano 12,9 miliona KM.
– Kada bude završena tehnička procedura usvajanja Sporazuma i stupanja na snagu, pristupiće se realizaciji sredstava, u skladu sa Odlukom o načinu realizacije paketa energetske podrške usvojenom 23. februara 2023, poručuju.
Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS-a ističu da se energetski siromašnim potrošačima smatraju korisnici prava: na novčanu pomoć (oblast socijalne zaštite), na dodatak na djecu, nezaposleni borci od prve do pete kategorije mlađi od 60 godina, borci od prve do pete kategorije stariji od 60 godina, korisnici boračko-invalidske zaštite u stanju socijalne potrebe, kao i stariji od 65 godina čija mjesečna primanja po članu domaćinstva ne prelaze polovinu najniže plate iz januara 2023. u RS-u.
Nihad Harbaš, stručnjak za energetsku tranziciju, kaže da bi najveći iznos paketa podrške namijenjen socijalno ugroženim kategorijama trebao da bude spušten do krajnjih korisnika u vrijednosti tzv. energetskog vaučera od oko 300 eura. Ipak, nije optimista da će sredstva u ruke krajnjih korisnika doći ubrzo.
Nema volje
– Nadam se i vjerujem da će do početka naredne sezone sredstva doći do korisnika u potrebi. Sa druge strane, po 10 miliona eura ide u segment energijske efikasnosti za domaćinstva i malu i srednju privredu i to će ići preko entitetskih fondova za zaštitu okoliša i energijsku efikasnost, kroz raspisivanje javnih poziva. Ovdje je uključeno oko 4.000 domaćinstava i 400 malih i srednjih preduzeća, objašnjava Harbaš i dodaje da će za te mjere, koje imaju za cilj uštedu energije, biti obezbijeđeno do 50 posto subvencije.
Nada se da će i ta sredstva biti operabilna do početka naredne grijne sezone.
– Ova pomoć predviđena je i računata, odnosno predlagana u oktobru i novembru prošle godine, a vidimo kada je potpisana, napominje Harbaš i dodaje da su zakon o energijskoj efikasnosti i zakon o obnovljivim izvorima energije na stolu još od 2016, a i danas se nalaze u ladicama.
Kaže da je potrebna samo politička volja koja, nažalost, nedostaje zbog drugih stvari.
– Često kažem da su te mjere nulte investicije, jer nijedna vlast neće uložiti ni dodatnu marku, zaključuje Harbaš.
