Mnogo je motiva za obaranje tendera. Nemaju namjeru učestvovati
Jedna firma u BiH je za godinu uložila čak 365 žalbi u procesima javnih nabavki. To je jedna žalba dnevno. Druga kompanija uložila je 239, a treća 226 žalbi, piše Avaz.
Kolokvijalno, oni koji učestvuju u tome nazivaju se “profesionalnim žaliteljima“, čiji ciljevi variraju od ucjena, reketarenja, zaustavljanja projekata, naplaćivanja advokatske takse…
Traže korist
Kako je za Avaz rekao Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH, pojava tzv. profesionalnih žalitelja nije novina, međutim, u posljednje vrijeme su intenzivirane aktivnosti Agencije za javne nabavke i drugih organa, javnih i nevladinih organizacija na pronalascima i detekciji “profesionalnih žalitelja“ i ove pojave.
-Bez stvarne namjere za učestvovanje u tenderima, ponuđači skinu tendersku dokumentaciju, pronađu nepravilnosti i žale se na način da imaju najčešće dva motiva. Prvi je da to rade zajedno sa zastupnicima, odnosno s advokatima, gdje pokušavaju da naplate troškove zastupanja, odnosno troškove pisanja žalbe advokata putem advokatskih tarifa. Drugi je da, eventualno, naravno rjeđe, traže drugu korist, ucjenjuju ugovorni organ, tako i druge zainteresirane ponuđače, obarajući tender unedogled dok ne dobiju neku korist – istakao je Ožegović.Dodao je da se tome, nažalost, ne može stati ukraj tek tako. Barem ne bez sihroniziranog djelovanja svih relevantnih aktera, u prvom redu organa gonjenja.
Dobivanje naknade
-Većim ponuđačima, firmama se ne isplati. Međutim, mlađim kompanijama se isplati. Žalbe firmama ne oduzimaju mnogo vremena i resursa, a zauzvrat se može steći naknada koja nije velika, ide od 200 do 300 KM po jednom postupku, što se najčešće dijeli s advokatom, ali neka uspiju naplatiti pet takvih mjesečno, dolazi se do jedne dobre plate. Nije da se ne isplati manjim ponuđačima – rekao je Ožegović.
Lako ih je prepoznati
-Međutim, lako je prepoznati „profesionalne žalitelje“, jer se žale na sve i svašta. Imate primjer prijevozničke firme koja se žali na tendere za nabavke, recimo, restoranskih usluga, nabavke hemijskih olovaka i slično.
Jasno je da oni nemaju stvarnu namjeru da učestvuju i budu eventualno izabrani kao ponuđači – istakao je Ožegović.
