– Predloženi zakon o nepokretnoj imovini u RS nije ništa drugo, nego redizajnirani/preoblikovani zakon koji je Ustavni sud BiH ranije stavio van snage, odnosno odbacio kao neustavan, ocijenio je bivši član Komisije za državnu imovinu Muharem Cero.
Precizirao je kako je novi prijedlog zakona malo drugačiji u smislu pravne leksike i pozivanja u njegovom obrazloženju, te kako se u suštini radi o istoj materiji, odnosno o javnoj imovini kojoj se pokušava osporiti kontinuitet.
Komentirajući činjenicu da je sporni zakon uvršten na dnevni red sjednice Narodne skupštine RS, zakazane za 27. decembar, primjećuje kako se radi o neobičnom tajmingu u kojem se to dešava, „u nekom mrtvom periodu, odnosno periodu kada se konstituira nova vlast u Bosni i Hercegovini“.
– Očekivano, kako je i najavljeno u više istupa političkih lidera iz RS da će se i nadalje istrajavati u rješavanju pitanja državne imovine na način što će se odreći pravo državi da se donose zakoni o njenom raspolaganju, dodao je Cero.
Kako je kazao, kada se radi o javnoj imovini nije bitan samo kontinuitet, nego i njen karakter.
– Javna imovina je javna imovina, bez obzira da li se radi o imovini koja nije kontinuirala, odnosno nije bila upisana u vlasničke knjige, jer po svojoj suštini radi se o javnim dobrima kao vlasništvu svih. Ne može biti obrazloženje da ona nije bila upisana, jer njena sadržina, a ne forma u ovom trenutku određuje nadležnost njenog regulisanja, pojašnjava Cero, javlja Fena.
Mišljenja je kako se iz samog prijedloga spomenutog zakona može prepoznati da je sam čin preknjižavanja, odnosno razvlašćivanja države BiH već davno učinjen, te da se, zapravo, radi o pokušaju legalizacije i zauzimanja pozicija u postupku rješavanja statusa državne imovine.
U pogledu daljnjeg razvoja događaja, Cero navodi kako novi pokušaj aktueliziranja spomenutog zakona otvara pitanje da li će visoki predstavnik u BiH iskoristiti svoja ovlaštenja iz Aneksa 10 i bonske ovlasti i proglasiti sam prijedlog ili doneseni zakon ništavim, ostaje da se vidi, ističući kako takvo djelovanje predstavlja pravo i obavezu visokog predstavnika.
– Jasno je da postoji pravno uporište da se reagira na taj način, a ukoliko to izostane, za očekivati je da se ponovno pokrene apelacija/ocjena ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH, poručio je Cero.
Kako je poznato, Ustavni sud BiH je, odlučujući o zahtjevu šest delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, utvrdio da RS nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet spornog zakona o nepokretnoj imovini u RS.
Ranije je, istim povodom reagirao i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt kada je iskoristio bonske ovlasti i suspendirao taj zakon, dan prije njegovog stupanja na snagu.
