Zakon na koji se u Bosni i Hercegovini čeka godinama novi saziv Vijeća ministara BiH nedavno je jednoglasno utvrdio u formi nacrta. Riječ je o Nacrtu zakona o vanjskim poslovima BiH, a utvrđen je uz određene korekcije koje će biti ugrađene u zakonski prijedlog prije upućivanja Parlamentarnoj skupštini BiH u redovnu proceduru usvajanja.
Kako je tada iz Vijeća ministara navedeno, prijedlogom zakona vrši se objedinjavanje postojeće regulative u jedan zakon kojim se sistemski definira ova oblast.
Vanjska politika i poslovi
– Donošenjem ovog zakona, o kojem nije bilo saglasnosti u ranijim sazivima Vijeća ministara BiH, omogućava se uspostavljanje jasne distinkcije između vanjske politike i vanjskih poslova koji se vrše putem diplomatije. Jedan od ključnih razloga za njegovo donošenje je napredovanje BiH u procesu evropskih integracija do punopravnog članstva u Evropskoj uniji, kao strateškog cilja u idućem periodu, navedeno je u saopštenju.
U parlamentarne klupe trebao bi doći na nekoj od narednih sjednica državnog Parlamenta.
Prema Nacrtu zakona, Predsjedništvo BiH je nadležno za vođenje vanjske politike BiH, koju u skladu sa zakonskim ovlaštenjima provodi Ministarstvo vanjskih poslova. Navodi se i da u provođenju vanjske politike BiH učestvuju i druge institucije u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim ovlaštenjima.
Također, Predsjedništvo imenuje i opoziva ambasadore, generalne konzule, počasne konzularne funkcionere, vojne izaslanike i druge međunarodne predstavnike BiH, utvrđuje platformu i stavove za predstavljanje i zastupanje BiH u međunarodnim organizacijama i institucijama.
Entiteti u oblasti međunarodnih odnosa ostvaruju prava i obaveze u skladu sa ovlaštenjima iz Ustava BiH. Svaki entitet i Brčko distrikt pružaju potrebnu pomoć vlastima BiH kako bi se one mogle izvršavati.
Kao prvi razlog za donošenje zakona u nacrtu je navedeno napredovanje BiH u procesu evropskih integracija i konačno punopravno članstvo u Evropsku uniju, što je strateški cilj BiH u narednom periodu.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik po usvajanju u Vijeću ministara BiH izjavio je da ima dosta primjedbi na usvojeni nacrt, dodajući da će sve to, uključujući i Zakon o Ustavnom sudu BiH, jednom morati da se stavi u paket, inače neće imati podršku.
Državni poslanik Milan Petković (Ujedinjena Srpska) kazao je da je BiH potreban zakon o vanjskim poslovima zbog evidentne disharmonije u ponašanju diplomatskih predstavnika i vođenju vanjske politike, ali da on neće biti usvojen ukoliko se bilo kakva nadležnost pokuša uvesti ili prenijeti na nivo BiH “na štetu entiteta ili naroda”. Petković, koji je i prvi zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije, naveo je da bilo koji zakon koji nije u skladu sa Ustavom BiH i međunarodnim konvencijama neće proći ovu komisiju.
Ministar finansija i trezora BiH Zoran Tegeltija vjeruje da će zakon o vanjskim poslovima biti popravljen amandmanima u Parlamentu te dodaje da bi bilo dobro da BiH dobije novi zakon o vanjskim poslovima.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković kazao je da taj dokument nije isključiva nadležnost ministra vanjskih poslova.
– Predsjedništvo BiH je zaduženo za vanjsku politiku BiH. Mi smo u dijelu svojih nadležnosti preuzeli taj dio. Ovaj zakon više tehnički ili organizacijski uređuje naše funkcionisanje. Ne zadire, niti je suprotan Ustavu, zakonima, niti Strategiji vanjske politike BiH, rekao je Konaković.
Najavio je da će ne samo s predstavnicima iz RS-a nego sa svim poslanicima obaviti razgovore, konsultacije i lobirat će da taj dokument ugleda svjetlo dana pošto se, kako kaže, uvjerio koliko je teško organizovati segment vanjskih poslova unutar Ministarstva, jer im neke stvari nužno trebaju.
Bivši bh. diplomata Draško Aćimović ističe da je odlična vijest to što je zakon usvojen bar u nekakvom osnovnom obliku i da se znaju bar osnovni pravci djelovanja i osnovne stvari.
– Sjetićete se da kad sam bio ambasador u Bruxellesu da je bio teroristički napad. Mi smo bili jedina zemlja koja nije dobila instrukcije, jer nemamo zakon šta učiniti u takvim vanrednim okolnostima. Tako da se izuzetno radujem da dođe do usvajanja zakona makar u osnovnoj formi, a on se uvijek može dopunjavati aneksima. Zakon nam je neophodan, naglašava Aćimović.
Prema njegovim riječima, smetnja za donošenje zakona mogla bi biti prenos bilo kakvih nadležnosti na BiH.
– Gospodin Dodik se sigurno tu neće složiti. Mislim da tu treba tražiti mogućnost da se usvoji, kako sam rekao, barem u osnovnoj formi koja je neophodna za funkcionisanje Ministarstva vanjskih poslova. Onda kasnije dopunjavati. Bilo bi besmisleno u ovom momentu to uslovljavati. Vidite, imamo vanredne situacije u kojima ne znaju diplomati kako da reaguju, a to su stvari koje moraju biti definisane zakonom o vanjskim poslovim, kaže Aćimović.
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da se kroz ovaj zakon, odnosno odnos političkih aktera koji participiraju u vlasti, zapravo prelama odnos prema državi BiH.
– Naravno da su očekivana zatezanja koja dolaze, i sa koje strane dolaze, iz prostog razloga što već godinama, desetljećima, imamo situaciju da BiH nema zakon o spoljnoj politici, spoljnim odnosima, da nemamo jedinstven stav u spoljnoj politici, da svi pojedinačni akteri iz BiH djeluju prema vani kao raštimani orkestar. I to je upravo prelamanje tih različitih pozicija, različitih stavova prema BiH. Ali ovog puta, rekla bih uslovno, stavljen je taj zakon u paket svih ovih uslova koje su drugi politički akteri jednostavno postavili kao uslove, ucijenili ostale koalicione partnere, da se donose neki drugi zakoni, neke druge stvari, kako bi na taj način zapravo postavili neku vrstu balansa u tim ucjenama, navodi Topić.
Šarena laža
Stoga, dodaje, tu opet dolazi do izražaja isključivost u stajalištima.
– Znači insistirate da se neki drugi zakoni koji su vama po mjeri usvoje, ali ćete blokirati onaj drugi zakon koji zapravo nije po vašoj mjeri i koji ne izražava suštinski odnos, a on podrazumijeva jednu identifikaciju sa sopstvenom državom, podvlači Topić.
Mišljenja je da ne postoji istinska spremnost, ali ni iskrenost, da se radi na ispunjavanju 14 prioriteta Evropske komisije.
– Mislim da je to ona šarena laža koja se negdje koristi kao jedna vrsta izgovora, a da nije stvarna namjera jer će se uvijek desiti u tih 14 prioriteta da će nekome smetati određeni zakon, određena stavka, jer mislim da iza toga ne stoji istinska namjera da BiH postane članicom EU. Tako da ta uslovljavanja iz sadašnje perspektive bi hipotetički sa ovakvim političkim akterima mogla ići unedogled, ocjenjuje Topić.
