Evropske zemlje se bore da ubijede ljude da preÄu sa automobila sa motorima sa unutraÅ”njim sagorijevanjem na elektriÄne, upozoravaju struÄnjaci.
Evropa danas prodaje 10 puta viÅ”e elektriÄnih automobila nego prije samo Å”est godina, navodi MeÄunarodna agencija za energiju, ali njena flota se presporo Äisti da bi ispunila klimatske ciljeve.
Vlade Å”irom kontinenta bore se sa cijenom elektriÄnih vozila, koja mogu da koÅ”taju nekoliko hiljada eura viÅ”e od uporedivih vozila koja koriste fosilna goriva.
“Ono Å”to smo nauÄili je da nije dovoljno samo podsticati kupovinu i vlasniÅ”tvo elektriÄnih vozila. Morate da destimuliÅ”ete kupovinu konvencionalnih automobila u isto vrijeme”, rekla je Julija PoliÅ”Äanova, analitiÄarka grupe za kampanju Transport i životnu sredinu.
Prelazak u EU na Äistije automobile dio je obeÄanja da Äe se do kraja decenije smanjiti zagaÄenje koje zagrijeva planetu za 65 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine i dostiÄi nulu do 2045.
Ali, Äak i kada je EU smanjila emisije u energetskom sektoru, turbinama na vjetar i gaÅ”enjem elektrana na ugalj, emisije iz drumskog saobraÄaja su stalno rasle.
Transport je “dijete problemaā zaÅ”tite klime, rekao je Kristijan Hohfeld, Å”ef Agora Verkehrswende, istraživaÄkog centra za Äist transport u NjemaÄkoj.
Potrebno i vrijeme i novac
PoÅ”to je za izradu veÄine alternative automobilima bilo potrebno vrijeme i novac, potpuni prelazak na elektriÄna vozila bio je “najkritiÄnije pitanjeā za smanjenje emisija u narednoj deceniji, rekao je Hohfeld.
EU planira da smanji emisiju izduvnih gasova automobila za 55 odsto u odnosu na nivoe iz 2021. do kraja decenije i na nulu do 2035. Ali kupce odvraÄa visoka cijena elektriÄnih automobila, Äak i ako se isplate u buduÄnosti kroz niže tekuÄe troÅ”kove.
Da bi se tome suprotstavilo, zemlje Å”irom Evrope nude finansijske podsticaje za kupovinu Äistijih automobila.
Prema Evropskom udruženju proizvoÄaÄa automobila (ACEA), 21 od 27 država Älanica EU nudi poreske olakÅ”ice pri kupovini automobila sa niskim emisijama ugljenika, dok 20 nudi novac za pomoÄ pri kupovini.
Podsticaji u Rumuniji 11.500 eura
Ljudima koji kupuju elektriÄno vozilo Rumunija nudi Äak 11.500 eura. Belgija ima podsticaje za službene automobile, koji Äine najveÄi dio prodaje novih automobila i služe kao “cjevovod” za tržiÅ”te polovnih automobila koje viÅ”e ljudi može da priuÅ”ti.
Italija i Å panija doprinose troÅ”kovima infrastrukture za punjenje elektriÄnih vozila. Francuska nudi bonus od 5.000 eura za kupovinu i oslobaÄa elektriÄna vozila od kazni na osnovu težine.
“Nije savrÅ”eno, ali ono Å”to Francuzi rade zaista ide u pravom smjeruā, rekla je PoliÅ”Äanova.
U pokuÅ”aju da ubijedi siromaÅ”nija domaÄinstva da koriste elektriÄne automobile, Francuska je objavila planove za Å”emu socijalnog lizinga koja bi omoguÄila “onima kojima je najpotrebnijeā da iznajme elektriÄni automobil za 100 eura mjeseÄno.
Vlada je posebno oprezna prema zelenim politikama koje poveÄavaju troÅ”kove za siromaÅ”nija domaÄinstva nakon Å”to je pokuÅ”aj poveÄanja poreza na gorivo 2018. izazvao nerede i doveo do pokreta protesta “žutih prslukaā.
Francuski predsjednik Emanuel Makron, koji je govorio o toj Å”emi prije izbora proÅ”le godine, tek bi trebalo da iznese konkretan plan kako Äe to funkcionisati. Ali, politiÄki signal je veÄ podstakao neke francuske proizvoÄaÄe automobila da preÄu na male i jeftine elektriÄne automobile, umjesto na teÅ”ke i skupe, rekla je PoliÅ”Äanova.
NjemaÄka vlada smanjila subvencije
U meÄuvremenu, NjemaÄka vlada smanjila je subvencije za elektriÄna vozila poÅ”to je broj ljudi koji ih kupuju rastao.
“Nije održivo davati subvencije kao Å”to smo to Äinili u proÅ”losti, a takoÄe nije ni socijalno fer jer svi u NjemaÄkoj, svaki poreski obveznik, plaÄa ovu tranziciju, Äak i ako nemaju automobilā, rekao je Hohfeld.
NjemaÄka je najveÄi evropski zagaÄivaÄ i tržiÅ”te automobila. Iako oporezuje vlasniÅ”tvo automobila i daje izuzeÄe za elektriÄna vozila, ne oporezuje kupovinu automobila, momenat u kom potroÅ”aÄi odluÄuju da li Äe kupiti vozilo.
Bilo bi pravednije oporezovati vozila na mjestu kupovine i kroz to subvencionisati elektriÄna vozila, naveo je Hohfeld.
“ZaÅ”to bi medicinska sestra plaÄala elektriÄno vozilo zubara koji je u stanju da kupi veliki SUV uz subvencije. To nije poÅ”teno. Ali, ako bi advokat koji kupuje automobil sa motorom sa unutraÅ”njim sagorijevanjem platio za zubara koji kupuje elektriÄno vozilo, rekao bih da je to u redu”, istiÄe Hohfeld.
Mark Luers, generalni direktor onlajn platforme Carwow, rekao je da se njemaÄko tržiÅ”te automobila “preokrenuloā od rata u Ukrajini, pri Äemu je potražnja za elektriÄnim automobilima posebno patila od rastuÄe inflacije i pada subvencija.
Problem sa infrastrukturom i punjaÄima
Pored cijene vozila, dodao je Luers, “dvije najveÄe brige kupaca elektriÄnih vozila u NjemaÄkoj su infrastruktura za punjenje i cijena strujeā.
Samo sedam zemalja EU nudi podsticaje za infrastrukturu za punjenje, navodi ACEA.
Da bi se poveÄala upotreba elektriÄnih automobila, važna je koliÄina razliÄitih politika, kao i kvalitet, rekla je Gracija Brukman, istraživaÄ energije na Univerzitetu u Bernu.
U NorveÅ”koj, na primer, gdje je devet od 10 novih prodatih automobila elektriÄnih ili hibridnih, vlada je obezbijedila niz podsticaja za elektriÄna vozila joÅ” tokom devedesetih, koje je kasnije ukinula.
Pored poreskih olakŔica, vlada je ponudila besplatan parking, pristup trajektima i pravo vožnje autobuskim trakama.
To je pomoglo vladama da pronaÄu pravi izbor za svaku osobu, rekao je Brukman.
“Å to viÅ”e politika imate, to Äe ukupna emisija vaÅ”eg voznog parka vremenom biti niža”, kazao je Brukman, piÅ”e Dan.