Sa prošlogodišnjih 730 maraka po toni, pelet je pao na 500 KM, dok većina Hercegovaca i dalje koristi struju kao energent za zagrijavanje domova
Pripreme za zimsku sezonu uveliko su počele. Kupuju se drva, pelet, a oni koji se griju na plin i struju nadaju se da do skupljenja neće doći. Muhamed Helać, menadžer kompanije Drvosječa, kaže da se i dalje najviše naručuju pelet i drva. Cijene nisu porasle u odnosu na prošlu godinu. Eventualna poskupljenja očekuju se u oktobru. Najpopularniji pelet i cijene su niže u odnosu na prethodnu godinu. Lani od 640 do 730 maraka po toni, a sada od 500 do 520 maraka. Dakle, jeftiniji je i za 20 posto.
Izbora ima
– Što se tiče proizvoda koji su ostali na istom rasponu cijena, to su iscijepano drvo i mrki, odnosno kameni ugalj. Drva su 150 do 160 maraka po metru, dok je mrki ugalj 285 maraka po toni i imamo popularni lignit ugalj, u narodu poznat kao drveni ugalj. On je jedini pretrpio porast cijene za čak 20 posto, pa je cijena od prošlogodišnjih 195 maraka po toni, sada 235 KM, poručuje Helać.
Iako se većina građana pribojava kriza, porast cijena energenata, u ovom trenutku isporuka je stabilna i ne očekuju veće promjene ni u zimskom periodu. Ekonomski analitičari smatraju da je trenutno stanje dobro i što se tiče ponude i potražnje, opskrbe i cijena.
– Što se tiče električne energije, nema naznake za poskupljenje, tako da je od energenata plin najpovoljniji. Prosto ćemo vidjeti kako će se stvari odvijati, jer su ugovori o korištenju prirodnog plina tromjesečni, smatra Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.
Razgovarali smo i sa predstavnicima potrošača. Većina građana se nalazi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu grije na struju. Marin Bago iz Udruženja potrošača Futura kaže da građani Mostara i okoline nemaju puno izbora. Većina ih koristi električnu energiju. Neki, koji imaju kuće, koriste i drva.
– Nema nikakvog razloga da budu skupi, pogotovo kada je električna energija u pitanju. Problem se javlja kad je u EU i drugim lokacijama struja skuplja nego kod nas. Onda elektroprivrede, koje su još naše javne ustanove, moraju prvo podmiriti naše potrebe, pa povećavaju cijene kako bi izvukle nešto novca, kaže Marin Bago, predstavnik Udruženja potrošača Futura.
Sedamdeset miliona eura BiH je dobila kao energetsku pomoć ugroženim domaćinstvima. Zoran Pavlović pojašnjava da je novac dobijen za utopljavanje domova socijalno ugroženih kategorija i da je to osnovno namjena pomoći od EU kako bi troškovi grijanja bili manji.
Mnogi su u potrebi
U HNK-u, također, ne postoji zvaničan spisak, ali se gleda na osnovu najmanje prijavljenih primanja.
– Tih ljudi ima mnogo na nivou Hercegovine i cijele Federacije, ali u HNK-u više od 70 posto penzionera ima minimalnu penziju. Mislim da je veliki broj stanovništva kojim se treba solidarisati, smatra Bago.
Iz Toplane i BH gasa nema novih informacija. Nema ni najavljenih porasta cijena u odnosu na prethodnu godinu, kada su se obistinile crne prognoze. Europske veleprodajne cijene plina ove su godine blijedile zbog blaže zime, mjera za smanjenje potrošnje plina i visokih nivoa zaliha koje je EU uvela kako bi izbjegla nestašice.
